Nacionalni spomenik BiH
41

Kasnoantička bazilika u Mostaru uskoro u novom ruhu, planiraju se konzervacijski radovi

G. Š.
Budući izgled (Foto: Muzej Hercegovine Mostar)
Kasnoantička bazilika u Mostaru, koja se nalazi u prigradskom naselju Cim i proglašena je nacionalnim spomenikom BiH, trebala bi zablistati u novom ruhu, jer kako je Muzej Hercegovine Mostar najavio planiraju se konzervacijske radovi koji će taj lokalitet oživjeti .

Odjel Muzeja Hercegovine Mostar pripremio je glavni projekt konzervacije i prezentacije kasnoantičke bazilike u Cimu, prema kojem će se raditi vanjsko uređenje, iluminacija i prezentacija bazilike te hortikulturno uređenje.

Ovako izgleda danas (Foto: Muzej Hercegovine Mostar)
Ovako izgleda danas (Foto: Muzej Hercegovine Mostar)

Projektovano stanje, kako navode, uradio je Urbing doo Sarajevo studio za projektovanje i konsalting/3D prikaz, a glavnim projektom se planiraju intervencije koje će omogućiti ponovnu upotrebu predmetnog obuhvata.

Ističe se da je prostor namijenjen za okupljanje, relaksaciju, prezentaciju spomenika, odnosno da se mjesto oživi i približi kako posjetiocima tako i stanovnicima ovog mjesta.

Istraživanja su od 1966. godine vodili Petar Leko i Tomo Anđelić iz Muzeja Hercegovine, a iskapanjima su nađeni ostaci starokršćanske bazilike, koja je vjerovatno bila sjedištem starokršćanske sarsenterske biskupije (Sarsentensis) koja se spominje još 530. godine.

Krajem prošle godine završila je druga faza revizijskih arheoloških iskopavanja na nalazištu, vezano za rezultate istraživanja iz 2022. godine, posebno geofizičkih istraživanja, koja su ukazala na mogućnost postojanja više neistraženih grobova na prostoru crkve.

Svi novopronađeni grobovi imali su uglavnom ujednačenu arhitekturu u vidu izduženih pravougaonih škrinja izrađenih od četiri uspravno postavljene kamene ploče koje su bile prekrivene s jednom ili više pokrovnih ploča dodatno zabrtvljenih žbukom, stajalo je u izvještaju arheologa.

Kao zanimljiv i vrijedan nalaz, također se ističe nalaz ukrašenog kamenog pilastra, koji je kao spolija bio ugrađen u zapadnu, užu stranicu jednog od grobova s prostora protezisa.

Prilikom istraživanja pronađeno je i dosta takozvane pokretne arheološke građe koja korespondira s vremenom kasne antike, odnosno vremenom korištenja crkve, među kojima su ulomci staklenih recipijenata, svjetiljki, te ulomci tipične kanelirane keramike.

Arheološko područje s ostacima kasnoantičke bazilike, memorije i zgrade za stanovanje i dio pokretne baštine pronađene na arheološkom području se nalazi u Muzeju Hercegovine u Mostaru, te je popisano u inventarnim knjigama nalaza Muzeja, a 20. januara 2004. godine je proglašeno za nacionalni spomenik BiH.