Konjičku gimnaziju završio je 1956., kada upisuje tek osnovani odsjek filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Studij završava 1960., da bi već sljedeće godine bio izabran za asistenta prof. Ivana Fohta na katedri za estetiku.
Doktorsku disertaciju odbranio je 1964., za docenta je izabran 1967. i tada postaje glavni urednik novopokrenute omladinske revije "Lica", dok je funkciju dekana Filozofskog fakulteta obavljao je od 1980. do 1983.
"Uspomena na Kasima možda će jednog dana biti zaboravljena, ali pisana riječ Kasima Prohića predstavlja perlu ne samo misli i vrednota bošnjačkog naroda, nego i ove složene zemlje Bosne kojoj s toliko srca, uma i dara pripada", rekao je akademik Vladimir Premec, na jednom okruglom stolu.
Poznata Prohićeva djela, pored ostalih, su studija o djelu Meše Selimovića Činiti i biti, studija o peziji Maka Dizdara pod nazivom Apokrifnost poetskog govora, obavljao je dužnost glavnog urednika poznate filozofske biblioteke "Logos", filozofskog časopisa "Dijalog", te književnog časopisa "Izraz", bio je član Društva pisaca i Društva filozofa BiH.
Prohić je dobitnik Dvadesetsedmojulske nagrade Bosne i Hercegovine, a posthumno i Plakete sa zlatnim grbom Općine Konjic.
Pored toga što je na Fakultetu predavao estetiku i savremenu filozofiju, profesor Prohić je aktivno učestvovao u mnogim naučnim projektima, kulturnoj razmjeni i okruglim stolovima i u razgovorima o širem jugoslavenskom kulturnom prostoru, gdje je uvijek isticao bosansku posebnost.
Prohić je još 1983. i pored velikih pritisaka, hrabro i dostojanstveno, razobličavao nacionalizam beogradskih krugova. Umro je u zagrebačkoj bolnici "Rebro" 30. novembra 1984. godine, a sahranjen je u Konjicu.
Svjetski dan "Star Warsa": Znate li koje je njegovo značenje i zašto se baš danas obilježava?
