{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kardinal Puljić primio predsjednika Senata Kanade

F
16.9.2012. u 18:48
0
0
Kardinal Puljić primio predsjednika Senata Kanade
0
Kardinal Puljić primio predsjednika Senata Kanade
Noel Kinsel
Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić primio je 16. rujna u nadbiskupskoj rezidenciji u Sarajevu predsjednika Senata Parlamenta Kanade Noëla Kinsella u čijoj su pratnji bili senatori g. James Cowan i g. Leo Housakos te kanadska veleposlanica u BiH g. Tamara Guttman.
Nakon riječi dobrodošlice kardinala Puljića, predsjednik Kinsell je zahvalio kardinalu Puljiću što je ugostio veliki Međunarodni susret za mir koji je od 9. do 11. rujna 2012. u Sarajevu organizirala Zajednica Svetog Egidija.

Istaknuo je da je i Kanada multietnička, pa samim tim i multireligijska zemlja te podsjetio na riječi pape Benedikta XVI. izgovorene u Edinburghu da je dijalog od bitnog značenja za međureligijske odnose.

Napomenuo je kako je cilj posjete Bosni i Hercegovini razgovor s kolegama iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ali i razgovor s drugim predstavnicima, a prije svih poglavarima Islamske zajednice u BiH, Srpske Pravoslavne te Katoličke Crkve u BiH.

Kazao je i da su pohodili Mostar te neslužbeno navratili i u Međugorje. Naglasio je i da donose važnu poruku svoje zemlje, a to je da su puni dobre volje prema divnim građanima Bosne i Hercegovine i da su spremni na pomoć i suradnju.

Spomenuo je i da je Bosnu i Hercegovinu prvi put pohodio tokom svoga pohoda Dubrovniku kada je, zajedno s tadašnjim dubrovačkim biskupom mons. dr. Želimirom Puljićem koji je devet mjeseci kao svećenik učio jezik i pastoralno djelovao na jednoj kanadskoj župi, pohodio okolicu Neuma.

Kardinal Puljić je izrazio radost što izaslanstvo Kanade pristupa Bosni i Hercegovini kao multietničkoj i multireligijskoj zemlji koja nije jedina takva zemlja u svijetu. Naglasio je kako mnoge druge multietničke i multireligijske zemlje imaju tu pogodnost da su ustavom i drugim zakonima zajamčena jednaka prava svim etničkim skupinama i svim građanima što je vrlo dobar temelj za vođenje dijaloga.

Dodao je da je teško voditi dijalog u zemlji koja nije tako uređena podsjećajući da Daytonskim sporazumom u BiH nije omogućeno ostvarenje jednakih prava te da i, u onom gdje su tim sporazumom jednaka prava propisana, u praksi nije provedeno kao što pokazuje Anex 7 o povratku svih prognanih i izbjeglih.

Napomenuvši kako je međunarodna zajednica prepustila domaćim političarima promjene Daytonskog sporazuma što nije moguće jer narodima i građanima tim sporazumom nisu dana jednaka prava, zamolio je predsjednika Kinsella da poradi na organiziranju Daytona II.

Ukratko je pojasnio ustroj Katoličke crkve u BiH te naglasio da od predratnih oko 820.000 katolika, u BiH ih danas, prema crkvenim statistikama, živi samo oko 460.000 s tim da su progonima i ratnim stradanjima najteže pogođene Banjolučka biskupija i Vrhbosanska nadbiskupija. Spomenuo je da i da su katolici, koji su najvećim dijelom Hrvati, u poratnom razdoblju dobili najmanje pomoći od međunarodne zajednice te kao uzrok naveo činjenicu da su sredstva za povratak uglavnom išla preko lokalnih vlasti koje su najmanje uložile za povratak Hrvata.

Na upit predsjednika Kinsella o mogućnostima prognanih i izbjeglih da vrate svoje vlasništvo posebno na teritoriju Republike Srpske, kardinal Puljić je odgovorio da takvim osobama predstoji prolaženje kroz veliku administrativnu proceduru te da je, posebno u prvim poratnim godinama, postojala velika nesigurnost za povratnike kao i česte krađe i nespremnost predstavnika vlasti da povratnike zaštite s tim da ni do danas nije ostvarena dovoljna sigurnost i zaštita.

Predsjednik Kinsell se, napominjući da od 96 učilišta u Kanadi 13 pripada Katoličkoj crkvi, zanimao za razmjenu studenata. Kardinal Puljić je pojasnio da se Katolička crkva u BiH susreće s brojnim egzistencijalnim problemima ističući da crkvena dobra, oduzeta u vrijeme komunizma, nisu vraćena te da crkvena učilišta kao npr. Katolički bogoslovnom fakultetu, koji je uključen u Univerzitet u Sarajevu, još uvijek ne mogu ostvariti pravo na financiranje.

Na upit predsjednika Kinsella o traženju načina da se i dijaspora u Kanadi uključi u zapošljavanje ljudi u Bosni i Hercegovini, kardinal Puljić je iznio mišljenje kako je nužno stvarati strategiju ostanka posebno mladih ljudi u Bosni i Hercegovini što znači otvaranje perspektive rada i zapošljavanja. Istaknuo je da je zapošljavanje najbrži način izgradnje zajedništva u različitosti jer se kroz zajednički posao ostvaruje i normalna komunikacija što pokazuje i činjenica da mnogi ljudi s prostora BiH, bez ikakvih sukoba i poteškoća, zajedno rade u brojnim poduzećima u inozemstvu.

Na kraju susreta kardinal Puljić je predsjedniku Kinsellu darovao knjigu u izdanju Biskupske konferencije BiH na engleskom jeziku pod naslovom: „Pastirske poslanice, izjave i apeli biskupa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (1997.-2009.)“ u kojoj se nalazi i Prijedlog biskupa BK BiH za društveno-pravno uređenje BiH: „Bosna i Hercegovina - izvor nestabilnosti i prijetnja miru ili buduća članica EU“ od 29. oktobara 2005. Kardinal Puljić je, također, darovao prigodnu knjižicu na engleskom o Drinskim mučenicama, a predsjednik Kinsell je kardinalu Puljiću darovao sat sa simbolom Kanade.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Strahujete li od terorističkih napada u Evropi?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: