Karadžić je u maju ove godine zatražio od Sudskog vijeća da se tokom njegove Odbrane odobri djelimično održavanje suđenja u BiH i Srbiji, kako bi se olakšao dolazak svjedocima i “približio rad Suda narodima koji bi od njega trebali imati koristi te podstaklo veće razumijevanje rada Tribunala u narodima bivše Jugoslavije”.
Haško tužilaštvo usprotivilo se ovom prijedlogu, ističući da bi premještanje suđenja proizvelo “sigurnosnu opasnost”.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), odbio je Karadžićev prijedlog, istaknuvši da održavanje suđenja van sjedišta Tribunala u Haagu “ne bi bilo u interesu pravde”.
“Vijeće nije uvjereno da je puka činjenica da je lakše svjedocima da ne putuju dovoljan razlog da se suđenja premjeste izvan sjedišta. U odnosu na stav optuženog da bi premještaj približio rad Tribunala ljudima u regionu, Vijeće smatra da je ovo zaista značajan stav, ali da sam nije dovoljan za održavanje suđenja u drugim mjestima”, stoji u odluci Haškog tribunala.
U dosadašnjoj praksi, Haški tribunal je van sjedišta u Haagu zasjedao samo jedanput, i to na suđenju bivšem komandantu Armije BiH (ABiH) Rasimu Deliću.
Delić je u septembru 2008. osuđen na tri godine zatvora za zločine počinjene u centralnoj BiH. On je preminuo tokom žalbenog postupka dvije godine kasnije, tako da je presuda postala pravosnažna.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata počinjene tokom sukoba u BiH.
Haško tužilaštvo je u maju 2012., poslije dvije godine, završilo dokazni postupak, a Karadžić bi svoju odbranu trebao započeti sredinom oktobra.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
