Svjedok Harland, nekadašnji službenik za civilne poslove zapovjedništva UNPROFOR-a u BiH, negirao je ovu tvrdnju, te rekao da su snage UN-a vodile istragu i utvrdile da se radi o stvarnim žrtvama. On je dodao i da istraga "nikada nije dala empirijske dokaze o tome odakle je došao projektil".
"Htjeli smo pristup mogućim položajima ispaljivanja granate. Imali smo pristup položajima bosanske vlade, jer su nam dali tu mogućnost, a vi niste, što nas je činilo sumnjičavim. Vi miješate dvije stvari - nije nikada bilo sumnje da je veliki broj civila ranjen i ubijen, ali kada je riječ o tome odakle je ispaljena ta minobacačka granata, za to mi nismo imali dokaze", pojasnio je Harland.
Minobacački projektil je pogodio sarajevsku tržnicu Markale 5. februara 1994. godine, kada je ubijeno 67 i ranjeno više od 140 osoba. Haški tribunal je 2006. godine osudio Stanislava Galića, nekadašnjeg zapovjednika Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS-a (VRS), na doživotni zatvor zbog zločina na području Sarajeva, između ostalog, i za masakr na Markalama.
"Na snimcima se vidi da nema ljudi, nema roba, i lutke kako se utovaruju, tekstilne lutke za odijela; drugi leševi su doneseni pravo s ratišta - to je naša teza. Jasno se vidi da je to nevješta i primitivna namještaljka", kazao je optuženi Karadžić.
Karadžiću se kao bivšem predsjedniku i vrhovnom zapovjedniku oružanih snaga RS-a pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) sudi za genocid počinjen 1995. godine u Srebrenici, te za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina počinjen 1992. godine, kao i za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
U optužnici stoji i da je Karadžić sudjelovao u kampanji snajperskog djelovanja i granatiranja koja je bila usmjerena protiv civilnog stanovništva Sarajeva, a čiji je primarni cilj bilo širenje terora nad tisućama civila, uključujući djecu i starije osobe.
Odgovarajući na unakrsna pitanja, Harland je kazao da su "i bosanske i srpske snage ispaljivala granate na području Sarajeva", te dodao da je tokom ratnog razdoblja u prosjeku bilo ispaljeno "nekoliko stotina granata svakog dana".
"Nekoliko puta više je ispaljivani iz srpskog oružja, ali ne bih mogao da vam dam točan odnos", pojasnio je svjedok.
Harland, koji je sa svjedočenjem počeo 6. maja ove godine, ponovio je na ovom ročištu da je situacija u zaštićenoj enklavi Srebrenica u proljeće 1995. godine bila "izuzetno teška".
"Hrane je nedostajalo, kao i goriva. Postojala je opća zabrinutost za ljude koji pate i strah da neće izdržati još jednu zimu ", dodao je.
Svjedok je također govorio i o tome kako je 1996. godine posjetio Zemljoradničku zadruge Kravica u blizini Bratunca.
"Pod je bio zasut čahurama manjeg i većeg kalibra, a također su na zidu bile rupe, koje su bile žešće oko prozora, što je ukazivalo da je pucano kroz te prozore. Ušao sam i vidio ljudsko tkivo koje je ostalo zalijepljen na sva četiri zida. Pod, pa čak i dijelovi stropa bili su poprskani ne samo nečim što je izgledalo kao krv već i malim djelićima kostiju i vlasima kose", prisjetio se on.
Tužilaštvo u Haagu smatra da su 13. i 14. jula 1995. godine pripadnici VRS-a i policije u hangarima u Kravici ubili više od 1.000 Bošnjaka iz Srebrenice.
Nastavak izvođenja dokaza Tužilaštva zakazan je za 19. maj ove godine, prenio je Justice Report.
Kina razvila prvi dizelski motor na svijetu s termalnom efikasnošću od 53,09 posto
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
