Zaštićeni svjedok Haškog tužilaštva pod pseudonimom KDZ 477, nekadašnji kriminalistički tehničar pri Centru službi bezbjednosti (CSB) Sarajevo, rekao je da je 22. januara 1994. godine bio "dio istražnog tima" incidenta granatiranja naselja Alipašinog Polja u Sarajevu.
Prema riječima zaštićenog svjedoka, zadatak mu je bio pravljenje fotografija i crteža lica mjesta, te sakupljanje dokaza, a istražni tim CSB-a Sarajevo došao je do zaključka da je "grantiranje došlo iz pravca zapada".
"Tog dana palo je nekoliko granata na područje Alipašinog polja, u razmaku od nekih 200 metara, a sjećam se da je jedna od njih usmrtila troje djece koji su se igrali u snijegu", prisjetio se svjedok.
U optužnici protiv Radovana Karadžića, navodi se da su 22. januara 1994. godine na područje Alipašinog polja ispaljene tri minobacačke granate iz pravca zapada, sa teritorije pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS), koje su ubile ukupno šestero djece.
Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske i vrhovnom komandantu njenih oružanih snaga, pred Haškim tribunalom sudi se, između ostalog, za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem pokretanja kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva Sarajeva.
Optužnicom se Karadžić tereti i za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u periodu između 1992 i 1995. godine.
Zaštićeni svjedok je rekao da je Alipašino polje bilo "isključivo stambeno naselje, sa hiljadama civila".
"Tamo nije bilo nikakvog jačeg ili teškog naoružanja. Osim civilnih ciljeva ili policijske zgrade, nije tu bilo ništa specifično da se gađa, osim onoga što je pogođeno – a to su ljudi. Nije mi poznato da je ikada bilo artiljerije ili baze Armije BiH", rekao je svjedok KDZ 477.
Tokom unakrsnog ispitivanja, Karadžić je svjedoka pitao da li je on balistički tehničar koji je mogao „sa sigurnošću utvrditi pravac ispaljenja projektila“, što je zaštićeni svjedok negirao.
„Prošao sam obuku i moji instruktori su bili balistički eksperi koji su me naučili da istražim mjesta zločina. Kako je granatiranje postalo češće savladao sam istraživanje mjesta eksplozije i mogao sam da odredim odakle je došao projektil. Međutim, moj posao je prvenstveno bio fotografisanje i crtanje“, dodao je svjedok.
Tokom rada na istragama incidenata granatiranja, svjedok KDZ 477 je rekao da je nekoliko puta vidio da je do granatiranja došlo modificiranim aviobombama, za koje je dodao da su imale „jaču moć razaranja“.
„Suprotno granatama koje su eksplodirale u hiljadu dijelova, prvi put smo se sreli sa modificiranim aviobombama, gdje nije bilo toliko gelera, ali su betonski zidovi mogli biti uništeni", dodao je on.
Karadžiću se optužnicom stavlja na teret pet incidenata granatiranja Sarajeva sa modificiranim aviobombama.
Unakrsno ispitivanje svjedoka KDZ 477 će se nastaviti u utorak, 1. februara ove godine
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
