"Do 1. aprila (1992. godine) širom BiH ubijani su samo Srbi"", kazao je Karadžić, odbacujući navode tužilaštva koji ga terete za ratnohuškačku politiku.
"Stranka demokratske akcije (SDA) koja je s nama dijelila vlast vršila je nezakonitu mobilizaciju pripadnika MUP-a, a nama svojim partnerima u vlasti nezakonito prisluškivala telefonske razgovore", požalio se on.
Detaljno je objasnio događaje u vrhu tadašnjih bosanskih vlasti i napore da se SDA odgovori od rata.
Karadžić je naglasio da tužilaštvo ne može da pronađe nijedan dokument, zakon ili odredbu koju je potpisao kao predsjednik skupštine kojim bi moglo da mu stavi na teret kršenje međunarodnog prava.
On je najavio da će tokom procesa pružiti dokaze o tajnom sporazumu nekadašnjih predsjednika Hrvatske, Slovenije i BiH, Franje Tuđmana, Milana Kučana i Alije Izetbegovića, o napadu na JNA, postignutom u julu 1991. godine.
"Izetbegović se u decembru 1990. kleo u Jugoslaviju, u januaru 1991. je, poslije izbora, formirana vlada, a krajem januara je počela kampanja za nezavisnost Bosne", naveo je Karadžić.
"Tužilaštvo nije u pravu kada kaže da smo u decembru 1992. formirali Srpsku Republiku BiH da bismo postigli ciljeve", rekao je Karadžić.
"Mi smo je osnovali da bismo spriječili SDA da postigne svoje ciljeve, suprotno našoj volji", dodao je on.
Predsjedavajući sudija O-Gon Kwon rekao je da će na kraju današnjeg zasjedanja saopćiti usmenu odluku vijeća, povodom zahtjeva Karadžića da mu se suđenje odgodi.
Tužilaštvo je u ponedjeljak saopćilo da se ne protivi odobrenju da Karadžić uloži žalbu na odluku da u srijedu otpočne dokazni postupak, ali traži da se proces ne prekida do donošenja odluke žalbenog vijeća, ukoliko se ulaganje žalbe odobri.
Ukoliko se zahtjev tužilaštva prihvati, u srijedu bi mogli da budu saslušani prvi svjedoci optužbe.
Karadžić u utorak koristi preostala tri sata za svoju uvodnu riječ.
