Sporazum su u ime ustanova stavili direktor Arhiva BiH Saša Klepić i direktor KPZ Sarajevo Amer Softić.
Sporazumom je dogovoreno da Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Sarajevo Arhivu BiH ustupi radno sposobne osobe koje se dobrovoljno javljaju na rad u zajednici te će time biti omogućen društveno-koristan rad, dok će Arhiv BiH izraditi monografiju Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa Sarajevo i PJ Miljacka.
"Sarajevski zatvor, kao jedan od najstarijih u BiH, ima potrebu za monografijom koja će obuhvatiti period od više od 100 godina njegovog rada. U tome imamo ključnu podršku Arhiva Bosne i Hercegovine koji će to najbolje završiti. Što se tiče KPZ-a poluotvorenog tipa u Sarajevu, mi ćemo angažovati osuđene osobe koje će obavljati određene radne zadatke u Arhivu. Riječ je o društveno korisnom radu koji se na ovim prostorima nekada provodio, a koji će puno značiti i za osuđenike. Mi se s ovim vraćamo u priču društveno korisnog angažovanja osuđenika", rekao je Softić.
On je dodao kako će se njihovim angažovanjem pokazati drugima da se na takav način mogu zaposliti osuđene osobe. Također, nije riječ o teškim fizičkim poslovima, a odredit će se i satnica, tako da će odnos biti kao i prema drugim zaposlenim osobama.
"KPZ poluotvorenog tipa u Sarajevu ima blizu 300 zatvorenih osoba, od čega je pola u pritvorskoj jedinici sa kojima ne možemo raditi ovaj vid angažovanja. To će moći samo osuđene osobe s kojima provodimo tretmane radne terapije za resocijalizaciju. Osuđene osobe koje će biti angažovane imaju rješenja za rad i svoju platu vezanu za ranije poslove koje inače obavljaju u KPZ-u", zaključio je Softić.
Saša Klepić je kazao da su u cilju očuvanja dokumenata od svih utjecaja kao što su vrijeme, vlaga, prašina i zapuštenost prostorija te su, imajući u vidu nemogućnost zapošljavanja novih ljudi, nakon inicijative direktora KPZ-a došli na ideju da ukrste interese.
"Objekat u kojem se nalazi KPZ poluotvorenog tipa u Sarajevu je izgrađen u vrijeme austrougarske vladavine, a ono što je specifično za tu ustanovu jeste da nikada, niti jednoga dana, nije prekidala rad. Izradi monografije prići ćemo s velikim zadovoljstvom i velikim materijalom, a naš je plan sve završiti za sedam ili osam mjeseci“, rekao je direktor Arhiva BiH.
U zgradi Predsjedništva BiH u suterenu se nalaze 23 sobe sa arhivskom građom koje su u katastrofalnom stanju, a razlozi za to su, što u starosti zgrade, što ljudski faktor.
"Angažovanjem osuđenika i naših ljudi kojih nije dovoljno, mi ćemo tokom 2017. doprinijeti stvaranju boljih uslova za čuvanje građe. Radnici će sve papire 'provući kroz ruke', skidati sa njih prašinu i preslagati ih. S druge strane, ulazimo u projekat rekonstrukcije četiri sobe i time stavljamo tačku na sigurnost građe za narednih 100 godina", zaključio je Klepić.
