Apsurdi
38

Kako je bh. sistem omogućio odlazak kriminalne grupe optužene za izvlačenje 21 milion KM

A. K.
Foto: A. L. /Klix.ba
Foto: A. L. /Klix.ba
Kriminal velikih razmjera zadesio je GIKIL iz kojeg je izvučen 21 milion KM. Predmet u Tužilaštvu TK je formiran, optužnica je potvrđena, ali je pitanje kakva je sudbina postupka jer su glavni osumnjičeni nedostupni bh. pravosuđu, koje im je svojim mjerama omogućilo odlazak iz naše zemlje.
Lukavačka Global Ispat Koksna Industrija (GIKIL) 2019. godine je dospjela u žižu bosanskohercegovačke, ali i regionalne javnosti zbog kriminala koji je počinjen u ovoj kompaniji, iz koje je u konačnici na veoma sumnjiv način izvučen 21 milion konvertibilnih maraka. Na čelu kriminalne grupe se našao milijarder Pramod Mittal, koji je danas nedostupan bh. pravosuđu, a koje mu je u konačnici i omogućilo nesmetano napuštanje Bosne i Hercegovine.

Kantonalni sud u Tuzli 23. januara ove godine je potvrdio optužnicu protiv bivših članova Nadzornog odbora i menadžmenta GIKIL-a, u predmetu organiziranog kriminala, a u vezi sa djelima iz oblasti korupcije i privrednog kriminala. Optuženi su Pramod Mittal, Rajib Das, Parameš Batačarija, Ivana Bunoza, Mate Pavković, Erna Mehmedović, Faik Buševac i Vehid Mešić.

Prema informacijama iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona, Mittal, kao vođa grupe za organizirani kriminal i osnivač i vlasnik pravnog lica GSHL (Global Steel Holdings Limited-London) koje je imalo suvlasništvo u GIKIL-u te Das, Batačarija, Bunoza, Pavković i Mehmedović, su optuženi za krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlaštenja. S druge strane, nekadašnji direktori GIKIL-a i Koksno hemijskog kombinata (KHK) Vehid Mešić i Faik Bušovac optuženi su za krivično djelo sklapanje štetnog ugovora.

Nakon pritvora ležerno napustili BiH, procjena suda je bila loša

U cijeloj ovoj priči najkrupnija riba je upravo Mittal, a zatim i njegovi saradnici Das i Batačarija, koji su nedostupni bh. pravosuđu. A upravo dio pravosudnog sistema im je omogućio ležerno napuštanje naše zemlje.

Naime, nakon spektakularnog hapšenja 2019. godine, a zatim i saslušanja, ovaj trojac je napustio pritvorsku jedinicu u Tuzli u kojoj su se nalazili pet dana. Puštanju je prethodila uplata kaucije u iznosu od skoro tri miliona konvertibilnih maraka uz uplatu 11 miliona eura imovinsko-pravnog zahtjeva koji se vezuje za oštećenje GIKIL-a.

Međutim, Mittalu i saučesnicima nije izrečena nijedna mjera koja se odnosi na zabranu kretanja izvan BiH. U nalogu rješenja je stavljeno da se Mittal i ostali osumnjičeni moraju javiti na svaki poziv suda ili tužilaštva, a ukoliko se ne odazovu, rješenje o jemstvu se ukida, a sredstva postaju prihod Federacije BiH.

Nakon puštanja na slobodu, ono na što je javnost ukazivala veoma brzo se i dogodilo, a to je da se trojac odlučio za odlazak iz Bosne i Hercegovine i upravo tada je prekinuta svaka "živa konekcija" između pravosuđa i Mittala, Dasa i Batačarija koji su indijskog porijekla. Odluka suda, sada se može smatrati greškom.

Postupajući tužilac Kantonalnog tužilaštva u Tuzli Ćazim Serhatlić pojašnjava da je zakon dao tu mogućnost da se u slučaju određivanja pritvora odrede određene blaže mjere, ukoliko one neće dovesti do toga da se postupak odugovlači.

"Kantonalni sud u Tuzli je tada procijenio da mjere jemstva u iznosu od tri miliona KM, a u odnosu na sva tri osumnjičena, bi bila dovoljna da se oni pojave. S druge strane, postupljeno je i po imovinsko-pravnom zahzjevu GIKIL-a te je osigurano 11 miliona eura za onaj iznos sredstva koje je po optužnici Mittal protupravno izvukao. To su za Kantonalni sud u Tuzli vjerovatno bili dovoljni razlozi za donošenje odluke", ističe Serhatlić.

Ćazim Serhatlić (Foto: A. K./Klix.ba)
Ćazim Serhatlić (Foto: A. K./Klix.ba)

Prema navodima Tužilaštva TK, nakon odlaska iz BiH, Mittal je putem članova društva, odnosno Pavkovića, Bunoze i Mehmedović pokušao vratiti svoj utjecaj u GIKIL-u i nastavak realizacije kriminalnog plana.

To je kako je istaknuo Serhatlić, pokušavao na način da im je povećavao mjesečna primanja te je svaki član Nadzornog odbora umjesto hiljadu dobijao deset hiljada maraka dok je Mehmedović dobijala po šest hiljada KM.

"Predloženi dokazi su nabavljani i putem međunarodne pravne pomoći, a on se tiču vođenja postupka likvidacije društva GSHL na otoku Man u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je potvrđeno da je Mittal kada je u pitanju to društvo, ostao bez bilo kakve upravljačke strukture, a posljedično tome i da zastupa interese u GIKIL-u", kaže Serhatlić.

Kakva je sudbina predmeta sa 39 svjedoka, tri vještaka i dvije hiljade dokaza?

Činjenični navodi optužnice će biti dokazivani putem 39 svjedoka, tri vještaka, pet stručnih svjedoka te više od dvije hiljade materijalnih dokaza koji su sastavni dio predmeta, a probavljeni su od nadležnih organa te GIKIL-a.

"Dalji tok ovog postupka ide na način da će Kantonalni sud u Tuzli putem međunarodne pravne pomoći dostaviti optužnicu optuženima, nakon toga će biti zakazano izjašnjenje o krivici te će se dalje odlučiti o toku postupka. Mi smo u optužnici predložili da se izvrši ukidanje jemstva koje je ranije odlučeno jer se Mittal, Das i Batašarija nisu javljali na poziv tužilaštva", nastavlja postupajući tužilac.

No, sada je veliko pitanje kakva je sudbina cjelokupnog predmeta, uzmemo li u obzir da optuženi s vrha kriminalne piramide nisu dostupni bh. pravosuđu. Prema informacijama Tužilaštva TK, Mittal se nalazi u Londonu, Das u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a Batašari je u Indiji.

"Ukoliko se neko ne javi na poziv suda, taj izostanak ne opravda, a postoje izrečen mjere zabrane, odnosno jemstva, takve mjere se ukidaju i određuje se pritvor. Određivanjem mjere pritvora i njihovim nepojavljivanjem, stvara se pretpostavka za izdavanje potjernice, a tada će sve zemlje kojima ona bude dostavljena imati obavezu da takvu osobu liše slobode i isporuči organu koji je izdao potjernicu", pojašnjava Serhatlić.

Istražne radnje u ovo predmetu su počele u prvim danima 2016. godine, nakon što su izvršni direktori GIKIL-a prijavili nezakonite radnje u kompaniji zaustavljene su sve aktivnosti po pitanju izvlačenja kapitala iz tog društva.

Sporna arbitraža teška 300 miliona KM

U proteklim godinama, GIKIL je uspio krenuti u proces oporavka, a danas imaju prilično stabilno poslovanje, međutim, na teretu im se nalazi jedna arbitražna odluka teška više od 300 miliona KM na osnovu duga firmi Moorgate Industries Limited.

U tom kontekstu iz Kantonalnog tužilaštva u Tuzli navode da postoje osnovi sumnje da je podloga arbitražne odluke u kriminalnim aktivnostima vezano za dokumentaciju, na osnovu koje je faktički stvoren dug.

"Istraga će se nastaviti u tom pravcu jer postoje osnovi sumnje da je firma Stemcor, a sadašnji Moorgate, koja je ranije bila ekskluzivni dobavljač uglja i prodavac koksa GIKIL-a, stvarala vještački dug, koji je bio osnova za donošenje arbitražne odluke. U tom dIjelu ćemo nastojati putem međunarodne pravne pomoći provjeriti i ostale detalje", kaže Serhatlić.

GSHL-om trenutno upravljaju likvidatori koji se nalaze na otoku Man, a nije poznato da li oni poduzimaju neke od radnji vezano za vraćanje u upravljačku strukturu GIKIL-a. U kriminalne aktivnosti u lukavačkoj kompaniji mogla bi biti upletena i Mittalova kćerka Shristi, ona se vodi kao osumnjičena, ali je nedostupna tužilaštvu za salušanje.