Kaja Kallas: Izgledi za evropski put BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije su neujednačeni

Kallas je na konferenciji za novinare, povodom predstavljanja godišnjeg paketa Evropske komisije o proširenju za 2026. godinu, istaknula da proširenje EU predstavlja jedno od najvažnijih sredstava za jačanje evropske sigurnosti, političke stabilnosti i geopolitičkog utjecaja.

Predstavljajući ključne zaključke izvještaja koji obuhvata deset zemalja uključenih u proces proširenja, Kallas je rekla: "Za Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju izgledi su neujednačeni".

Naglasila je da je Evropska komisija prvi put predstavila mape puta za pristupne pregovore s Crnom Gorom, Albanijom, Moldavijom i Ukrajinom, koje trenutno prednjače u procesu približavanja članstvu.

"Današnji izvještaj šalje jasnu poruku: reforme donose rezultate. Članstvo je sve bliže zemljama koje ispunjavaju svoje obaveze. Prvi put predstavljamo mape puta za pristupne pregovore s Crnom Gorom, Albanijom, Moldavijom i Ukrajinom", istaknula je.

Prema njenim riječima, Crna Gora je najbliža završetku pristupnog procesa, s jasnim putem prema potpisivanju ugovora o pristupanju do narednog ljeta.

Govoreći o Albaniji, Kallas je podsjetila da je ta zemlja otvorila sve pregovaračke klastere za nešto više od godinu dana, naglašavajući da je sada ključno održati postignuti tempo i ubrzati provođenje reformi.

Moldavija, kako je navela, nastavlja napredovati uprkos nezapamćenim vanjskim pritiscima, pri čemu je pokazala dosljednu posvećenost reformama i usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom Evropske unije.

Posebno je istaknula napore Ukrajine, koja provodi sveobuhvatne reforme uprkos ruskoj agresiji.

"Ukrajina provodi opsežne reforme pod ruskim bombama. Nijedna zemlja kandidatkinja nikada nije provodila reforme takvog obima dok je bila u ratu i to zaslužuje priznanje", poručila je Kallas.

Dodala je da bi, na osnovu napretka koji je Ukrajina ostvarila, trebalo pristupiti otvaranju svih pregovaračkih klastera prije kraja ove godine.

Osvrćući se na ostale zemlje uključene u proces proširenja, navela je da Turska ostaje kandidatkinja i važan partner Evropske unije, ali da okolnosti zbog kojih je njen pristupni proces zaustavljen i dalje postoje.

Za Gruziju je kazala da se nalazi na putu sukobljavanja s Evropskom unijom zbog nazadovanja u demokratiji i zaštiti osnovnih prava, zbog čega je njen proces pristupanja de facto zaustavljen.

"Zasluge i reforme nastavit će određivati brzinu pristupanja, kao i poštivanje vladavine prava i osnovnih prava", naglasila je.

Kallas je upozorila i da obaveze koje zemlje preuzimaju tokom pristupnih pregovora ne prestaju važiti nakon što postanu članice Evropske unije.

Govoreći o sigurnosnim izazovima s kojima se Evropa suočava, istaknula je da se evropsko sigurnosno okruženje značajno pogoršalo od objavljivanja prošlogodišnjeg izvještaja o proširenju.

"Rat, strateško nadmetanje i ekonomska neizvjesnost su se povećali. Malo je nade za skori završetak ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, dok su napadi u takozvanoj sivoj zoni i sabotaže protiv Evrope u porastu", kazala je.

Prema njenim riječima, upravo takve okolnosti dodatno naglašavaju potrebu za proširenjem Evropske unije.

"Snaga je u brojnosti. Veća Unija znači i jačanje evropske sigurnosti, povećanje naše geopolitičke težine na međunarodnoj sceni, kao i sposobnosti da ostvarujemo utjecaj. To također znači veće tržište i nove mogućnosti za naše ekonomije", istaknula je.

Naglasila je da ovogodišnji izvještaj o proširenju stavlja znatno veći naglasak na sigurnosnu dimenziju evropskih integracija, zbog čega prvi put sadrži posebno poglavlje posvećeno sigurnosti i odbrani.

Prema njenim riječima, većina zemalja kandidatkinja tokom protekle godine povećala je ili zadržala visok nivo usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što predstavlja važan pokazatelj njihovog strateškog opredjeljenja i privrženosti evropskim vrijednostima.

Kallas je naglasila da brojne zemlje kandidatkinje već sada aktivno doprinose evropskoj sigurnosti.

"Ukrajina predstavlja prvu liniju odbrane Evrope od Rusije. Iskustvo Kijeva stečeno na bojnom polju nema premca i od presudnog je značaja za evropsku sigurnost i odbrambenu spremnost", kazala je.

Posebno je istaknula i doprinos Moldavije i partnera sa Zapadnog Balkana evropskim sigurnosnim aktivnostima.