JU Porodično savjetovalište: Mladima treba bolji uvid u vlastite snage i potencijale
Na Okruglom stolu prezentirani su rezultati istraživanja "Potrebe mladih za psihosocijalnom podrškom u razvoju buduće karijere” koje je KJU Porodično savjetovalište provelo na uzorku od 441 ispitanika učenika III i IV razreda iz sedamanaest srednjih škola KS. Također, nakon prezentiranja rezultata ovog istraživanja predstavljena su i iskustva JU Zavod za zapošljavanje KS i Omladinske informativne agencije u radu sa ovom populacijom.
Jačanje vještina, interesa i sposobnosti
Kako je saopćeno iz ove ustanove, rezultati istraživanja "Potrebe mladih za psihosocijalnom podrškom u razvoju buduće karijere” upućuju na potrebu srednjoškolaca kao ciljne grupe za radom na sebi u smislu sticanja boljeg uvida u vlastite snage, potencijale i vrijednosti te na rad u smjeru jačanja vještina, interesa i sposobnosti mladih, koji predstavljaju željene ili neophodne uvjete za organizacioni i lični uspjeh, socijalnu inkluziju i zapošljavanje.
U identifikaciji trenutnih vještina, znanja i sposobnosti ispitanika, istraživanje je obuhvatilo pet ključnih kompetencija koje je potrebno razviti do kraja obaveznog školovanja, a koje predstavljaju bazu za dalje učenje kao dio cjeloživotnog učenja i to su: međuljudske i građanske kompetencije, digitalne kompetencije, kompetencije učenja, inicijativa i poduzetništvo i kulturološka ekspresija.
Međuljudske i građanske kompetencije se zasnivaju na spremnosti na saradnju, povjerenju u samog sebe i integritetu, što ilustrativno potvrđuje podatak da 42 posto ispitanika nije u potpunosti svjesno svojih sposobnosti i mogućnosti, te da 42,4 posto ispitanika rijetko, skoro nikad, ne obavlja zadatke u saradnji s drugima.
Iako svi rezultati upućuju na zaključak da je digitalna kompetencija izuzetno razvijena kod ispitanika na njenom najosnovnijem nivou, ipak njih 72,3 posto bi voljelo da više znaju o kompjuterima i Internetu. Podatak da 44 posto ispitanika nije spremno na to da uči cijelog života pokazuje prilično nepoznavanje koncepta cjeloživotnog učenja, koji podrazumijeva sticanje i osavremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija, od predškolskog do razdoblja nakon penzionisanja.
Mladi žele više informacija o mogućnostima studiranja
Međutim, značajan je podatak da bi 64,6 posto ispitanika voljelo da budu više informirani o mogućnostima studiranja i neformalnog obrazovanja u BiH. U okviru kompetencija za pokretanje inicijative i poduzetništvo 47,2 posto ispitanika nema razvijene potrebne vještine ni na najosnovnijem nivou.
Mladi ne znaju čime će se baviti
Prema istraživanju, neophodno je podizanje nivoa kulturološke ekspresije kod mladih u svi njenim segmentima, koji utječu na lakše zapošljavanje. Iz navedenog istraživanja moguće je zaključiti da su obuka ili trening za odabir i razvoj karijere izuzetno poželjni i potrebni, što nam potvrđuje podatak da 39,5 posto ispitanika uopće ne zna koja je njihova buduća karijera i čime će se baviti, ali je ohrabrujući podatak da je 69,6 posto ispitanika iskazalo visoku potrebu za obukom i savjetovanjem za razvoj karijere.
Nakon prezentacije ovog istraživanja, učesnici iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice KS, ustanova socijalne zaštite, Ministarstva obrazovanja nauke i mladih KS, Prosvjetno-pedagoškog zavoda KS, Zavoda za zapošljavanje KS, srednjih škola Kantona Sarajevo, vijeća učenika, udruženja poslodavaca, predstavnika zakonodavne vlasti u KS i NVO-a sudjelovali su u diskusiji. Vrlo produktivna radna atmosfera polučila je konstruktivne zaključke koji će biti upućeni mjerodavnim institucijama u cilju podrške mladima u razvoju njihove buduće karijere.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
