Josip Brkić okrivio Trojku što nije imenovan glavni pregovarač, "zaboravio" na blokade HDZ-a i SNSD-a
Na pitanje o evropskom putu BiH, Brkić navodi da je naša zemlja na istom mjestu gdje je bila u martu 2024. godine, kada je donesena odluka o otvaranju pristupnih pregovora.
"Kada je donesena odluka o otvaranju pregovora, nismo otpočeli pregovore i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji nismo napravili bitan iskorak. Trebali smo ih iskoristiti pametnije, jer politika proširenja nije uvijek politika o kojoj Evropska unija razgovara", rekao je.
Brkić je zatim kritikovao blokade na državnom nivou, ali je konkretno naveo 2025. godinu, bez spominjanja prethodnih osam mjeseci kada je stranka iz koje dolazi, zajedno sa SNSD-om, konstantno rušila kvorum na sjednicama Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
"Nisu se trebali dogoditi uvjetovanja i stvaranje kriza na državnom nivou, čemu smo svjedočili cijelu 2025. godinu. Svaki pokušaj da se pitanje zakona o sudu, zakona o VSTV-u i imenovanje glavnog pregovarača nađe na dnevnom redu naišao je na otpor i postao dnevno-politička tema sukobljavanja unutar Vijeća ministara", naveo je Brkić.
Naveo je da je HDZ spreman da imenuje glavnog pregovarača na osnovu, kako ga je nazvao, "džentlmenskog sporazuma koji postoji".
Međutim, istakao je da krivica što pregovarač nije imenovan stoji na strankama Trojke (SDP, NiP, NS).
"Mislim da smo preblizu izborima i ne mislim da će u prvom redu stranke Trojke biti spremne da imamo pregovarača iz reda srpskog konstitutivnog naroda ili pregovaračicu koja bi mogla osigurati da bilo koju odluku koju primi u ime BiH provede cjelokupno na teritoriji BiH", dodao je.
Komentarisao je i put ka članstvu BiH u NATO-u, rekavši kako je naša zemlja na jednu stepenicu od članstva, ali da se čeka politička odluka i konsenzus unutar BiH.
"Ta politička odluka kada će doći do punopravnog članstva leži prvo na nama unutar BiH, a ja lično vjerujem i radim da na temelju konsenzusa dođemo do toga", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova BiH.
Brkić je iznio stav da je Ured visokog predstavnika (OHR) nema više smisla, kao i da se razmatra preseljenje ovog ureda u Brisel.
"Fizičko izmještanje ureda u Brisel i stavljanje u okvire evropskog puta donijelo bi više mogućnosti za interni dijalog, dogovor, razgovore i pokušaj razumijevanja", istakao je.
Na kraju je govorio i o odnosima Bošnjaka i Hrvata u BiH, navodeći primjere kada je moglo doći do rješenja za pitanja koja ističe njegova stranka kao najvažnija.
"Bili smo u Neumu blizu, Bili smo Aprilskim paketom blizu, bili smo zadnjih 20 godina jako blizu svih tih dogovora koji bi, prema mom mišljenju, duboko stabilizirali odnose u BiH. Zamislite kakva bi BiH bila da se Aprilski paket implementirao. Ja mislim da bi BiH bila zemlja ispred Crne Gore na putu ka EU. Bojim se da propuštene šanse će ostati propuštene šanse. Kada imate veći fokus i veću podršku međunarodne zajednice na jedno pitanje i njegovo rješavanje unutar BiH, to se ne ponavlja tako često", rekao je Josip Brkić.