S druge strane, neki zanti se prilagođavaju vremenu, modernizuju se i tako opstaju. Pojavljuju se i novi, kao što je moderni cipelarski i krojački zanat, zatim kovinsko-tokarski, električarsko-instalaterski, mehaničari raznih struka...
"Jedini način da se stari zanati očuvaju i omogući zanatlijama da žive od svog rada jeste saradnja institucija vlasti, muzeja, Zavoda za zaštitu spomenika, udruženja Stari zanati i, naravno, samih zanatlija. Jedino zajedno možemo učiniti mnogo, očistiti čaršiju od svega što nije tradicionalno i gradsko, i na taj način uticati i na formiranje kupovne svijesti i ukusa domaćih i stranih kupaca", kažu u razgovoru za Fenu u Udruženju "Stari zanati".
U Sarajevu danas postoji oko 250 starih zanatlija. Najstariji zanatlija je sarač Ejub Lazović koji ima oko 75 godina, a najmlađi je limar Liho Haris koji ima 23 godine. Jedni od najstarijih zanatlija su kazandžije koji se bave izradom posuđa od bakra i suvenira.
Ulica Kazandžiluk je jedna od najljepših i najatraktivnijih ulica na Baščaršiji. Kovački zanat se pojavljuje dosta rano i danas je jedan od zanata koji izumiru. Izrađuju razne predmete od gvožđa i željeza, od dijelova za gradnju do raznih alata za druge zanate i obradu zemlje.
Danas, osim ovih, proizvode i razne vrste svjetiljki, halke za kapije i ostalo. Četkarski zanat i sam način izrade nije se u biti promijenio. Četke se i danas izrađuju ručno, visoke kvalitete i raznh namjena, za kućanstvo, za mašine, pekarske, dimnjačarske, pčelarske, četke za molovanje, farbanje i ostalo.
Tkanje ćilima na razboju su od davnina radile žene za potrebe kuće i domaćinsva. Predivan spoj boja i šara (na prirodan način bojene vune), postali su umjetnost koja u svakom svom ćilimu, serdžadi ostavlja dio mašte, ornamentike, duboko utkane u svijest tkalje.
Sarači (sedlari), spadaju među najstarije i jedne od najznačajnijih zanata. Pojavljuju se već 1489. godine i opstaju do danas. Ranije su se bavili više proizvodnjom konjske opreme, opreme za putnike, kao i nanula i opanaka. Danas su više okrenuti proizvodnji opreme za pse, kožne galanterije, ali i tradicionalnih proizvoda (zembilja, nanula, papuča).
Obućari se danas bave izradom moderne kožne obuće po narudžbi, ali i svim vrstama popravki. Tašnarski zanat je novijeg porijekla i primjer je prilagođavanja tradicionalnih zanata (kao što je sarački ili čizmadžijski) zahtjevima trzišta.
Krojački zanat u današnjem smislu riječi se u čaršiji pojavljuje s dolaskom austrougarske mode, ali su se i mnoge terzije prilagodile vremenu. Terzije su u osmanskom periodu izrađivale odjeću tog vremena, a krojači danas izrađuju modenu odjeću. Osim toga oni vrše i druge krojačke usluge (korekcije) i šiju po narudžbi.
Filigran je jedan od najstarijih zanata, a bavi se izradom nakita. Zlatari izrađuju nakit od zlata, a filigran nakit od srebra. Ovaj zanat je dostizao prave umjetničke vrijednosti i bio nadaleko poznat. I danas postoje majstori koji s pravom nose naziv umjetničkog zanata.
Arakijadžije ili kapari postoje u Sarajevu od 19. stoljeća. Bavili su se izradom fesova i kapa, a danas se bave izradom svih vrsta kapa, ali i tradicionalnih fesova. Kazazi su proizvođači tekstilnih ukrasa, odjeće - pozamanterije. Danas se dijelovi odjeće izrađuju samo po narudžbi. Abadžije su se bavile izradom seoske odjeće od domaćeg platna. Danas se izrađuju dijelovi odjeće kao suveniri.
U osmanskom periodu su zanati bila glavna grana privrednog rada od koje je živio veći dio gradskog stanovništva. U najstarijem katastarskom defteru 1489. godine se vidi da se najranije javljaju zanati koji su služili potrebama vojske, kao što su kovači, sabljari, čizmari, sarači, ćebedžije, halači, kao i mesari, pekari, buzadžije.
Sarajevska čaršija je svoj najveći uspon dosegla polovinom 16. stoljeća. Ukupno 81 zanat je doživio veliki procvat.
Početkom 17. stoljeća javljaju se zvonari, kantardžije, sahačije, jorgandžije, abadžije, češljari, dok se krajem 19. stoljeća spominje oko 70 raznih zanata i oko 400 različitih proizvoda. Zanatlijski dućani su bili podijeljeni po čaršijama. Svaki zanat ili srodni zanati imali su svoju jednu ili više ulica.
Tako su se sarači nalazili na području današnje ulice Sarači, oko Čekrečine džamije su bile čaršije kasapa, sagrdžija, kovača, terzijska čaršija je bila na prostoru od Latinske ćuprije prema današnjoj apoteci, sabljarska čaršija u današnjoj ulici Zelenih beretki.
Mnogi nazivi ulica su sačuvani i do danas, kao što su Ćurčiluk, Kazazi, Mudželiti, Kazandžiluk.
Pojedini zanati su u svom radu dostizali prave umjetničke vrijednosti i bili su poznati i cijenjeni širom carstva. U tome su posebno prednjačili kazandžije, ćurčije, kujundžije i sarači, koji su svoje proizvode izvozili.
Kroz stoljeća mijenja se stil života, moda, običaji tako da pojedini stari zanati gotovo nestaju.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
