Još jedna reforma "na veresiju": Vlast "gurala" zakon koji je sam sebi svrha, struku niko nije ni pitao

Umjesto reforme koja bi ojačala nezavisnost pravosuđa, predloženi zakon se "gura" po ubrzanoj proceduri, bez javne rasprave i praktično iza zatvorenih vrata, samo da bi se ispunila forma, kako je to jučer indirektno u programu BHRT priznao i državni zastupnik Predrag Kojović.

Udruženje tužilaca Federacije BiH ali i udruženje sudija jasno poručuje - rok između objave konačnog nacrta i njegovog upućivanja na glasanje bio je toliko kratak da nije omogućio ni minimalnu stručnu analizu, a kamoli ozbiljnu javnu raspravu.

Udruženja sudija i tužilaca iz FBiH i RS dostavila su primjedbe 28. novembra, da bi se već 2. decembra (jučer) nacrt našao na sjednici Vijeća ministara, svega tri dana nakon završetka konsultacija na e-konsultacijama.

Drugim riječima, ni teorijski nije postojao prostor da se te primjedbe razmotre. Struka je, faktički, bila dekor.

TI BiH: Konsultacije su bile farsa

I Transparency International BiH upozorava da se nacrt našao na dnevnom redu Vijeća ministara prije završetka konsultacija, što dovoljno govori o tome koliko je proces inkluzivan.

TI BiH nabraja niz sistemskih problema koje nacrt uvodi ili produbljuje: trajno uvođenje etničkih kvota u VSTV, uprkos preporukama Venecijanske komisije, jačanje političke kontrole kroz uticaj ministarstava na postupke žrijebanja, široka diskrecijska ovlaštenja članova VSTV-a kroz pravilnike koje sami donose, mogućnost da članovi stupe na dužnost prije provjere imovine i interesa i nepostojanje "perioda hlađenja", što omogućava da članovi odmah konkurišu za funkcije o kojima su ranije odlučivali

TI upozorava da ovakav zakon ne jača pravosuđe, nego ga dugoročno urušava.

Parlamentarac Šemsudin Mehmedović upozorio je da predloženi zakon sadrži neustavne odredbe, posebno kada je riječ o etničkim kvotama.

Nacrt propisuje najmanje četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda, što, kako ističe Mehmedović, direktno krši Ustav BiH, koji nalaže proporcionalnu zastupljenost zasnovanu na stvarnoj strukturi stanovništva.

On tvrdi da je ministar pravde Davor Bunoza svjesno predložio zakon protivan Ustavu i mišljenjima Venecijanske komisije, te da HDZ i SNSD time nastoje zadržati političku kontrolu nad ključnim pravosudnim institucijama.

Mehmedović upozorava i na paralelni Nacrt izmjena Zakona o Sudu BiH, koji se mjesecima skriva od javnosti, a prema nezvaničnim informacijama predviđa smanjenje nadležnosti državnog suda, ponovo u skladu sa željama SNSD-a i HDZ-a.

Poruka vlasti: važno je "dati signal Briselu"

U isto vrijeme, predstavnici vlasti priznaju ono što već piše između redova. Predrag Kojović je izjavio da je cilj da se usvajanjem zakona "pošalje signal EU" kako bi 18. decembra BiH dobila datum pregovora.

Drugim riječima, kvalitet zakona, mišljenja pravne struke i upozorenja međunarodnih eksperata padaju u drugi plan. Važan je samo politički "tick" na evropskoj listi.

I u Izvještaju Evropske komisije za 2025. godinu stoji da je usvajanje zakona o Sudu BiH i VSTV-u ključno, ali u skladu s mišljenjima Venecijanske komisije.

Međutim, domaće vlasti pokušavaju stvoriti narativ da svaki otpor lošem, neustavnom i netransparentnom zakonu predstavlja kočenje EU puta. TI BiH to naziva opasnom manipulacijom: stvaraju se zakonska rješenja koja godinama kasnije proizvode štetu, a sve pod parolom "evropskih integracija".

Proces kreiranja i pokušaja usvajanja Zakona o VSTV-u postao je ilustracija političke prakse koja traje godinama: najvažniji zakoni za pravosuđe donose se preko noći, u atmosferi pritiska i bez elementarne transparentnosti.

Umjesto stvarne reforme pravosuđa, BiH ponovo svjedoči stvaranju iluzije napretka. Umjesto jačanja nezavisnosti pravosudnih institucija, želi se donijeti zakon koji ih ostavlja ranjivijim nego ikada. Umjesto uključenja struke, konsultacije se pretvaraju u formalnost.

Ako se najvažniji pravosudni zakon donosi na ovaj način, teško je govoriti o evropskom putu, vladavini prava ili ozbiljnim reformama. Ono što ostaje jeste politički marketing, i dugoročna šteta koju će ponovo plaćati pravosuđe, institucije i građani.

Podsjetimo, zakon nije donesen jer je dugo najavljivana 95. redovna sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koja je jučer trebala biti održana u Sarajevu, propala na samom početku.

Ministri iz SNSD-a glasali su protiv usvajanja dnevnog reda, čime je on oboren, pa samim tim nije bilo ni održavanja sjednice.