John Bolton vjeruje da bi veću pažnju Washingtona za naš region mogla izazvati samo neka katastrofa

Bolton, koji je bio i ambasador SAD-a pri Ujedinjenim nacijama, smatra da je administracija predsjednika Donalda Trumpa pogriješila jer nije posvetila dovoljno pažnje stabilnosti Balkana, posebno imajući u vidu rusku prijetnju Ukrajini, neriješene sporove nakon raspada bivše Jugoslavije i nove napetosti koje, prema njegovoj ocjeni, podstiču rusko miješanje u regiju.

Govoreći o potrebi većeg američkog angažmana, Bolton je kazao: "Bilo bi mnogo više u interesu Washingtona da bude aktivnije angažovan na Balkanu, ali to se nije dogodilo. Uz sva politička previranja koja očekujem u Washingtonu, ne vidim mnogo izgleda da će regija dobiti veću pažnju."

Ocijenio je da je nastavak dosadašnje američke politike najvjerovatniji ishod, ali je upozorio da takav kontinuitet ne smatra nužno pozitivnim. Veću pažnju Washingtona, kako je naveo, mogla bi izazvati neka katastrofa, što nije ni u čijem interesu.

Govoreći o euroatlantskim integracijama BiH i drugih zemalja regije, naglasio je da članstvo u NATO-u u mnogim aspektima smatra važnijim čak i od članstva u Evropskoj uniji.

Bolton je poručio: "Put prema članstvu u NATO-u apsolutno je ključan za sve zemlje koje još nastoje ući u Savez."

Takvu ocjenu povezao je s jačanjem ruskih aktivnosti u okviru takozvanog ratovanja u sivoj zoni u istočnoj i srednjoj Evropi. Kao primjer naveo je učestale prijetnje bombama u komercijalnim avionima, uz izričitu ogradu da nema konačnih dokaza da iza njih stoji Rusija.

Prema njegovim riječima, na dan razgovora zabilježeno je više od deset takvih prijetnji, gotovo sve u srednjoj i istočnoj Evropi, dok je sličan niz prijetnji zabilježen i dva dana ranije.

Bolton smatra da se takvim djelovanjem nastoji izazvati nestabilnost, posebno na Zapadnom Balkanu, te poslati poruka da podrška Ukrajini ima cijenu koju bi mogle plaćati i zemlje koje nisu članice NATO-a.

U tom kontekstu je dodao: "To me veoma zabrinjava. Volio bih da je Trump zagovornik NATO-a. To očigledno nije bio jedan od njegovih prioriteta. Nadam se da neće dodatno pogoršati stvari i da ostale članice razumiju da je daljnje proširenje NATO-a u interesu svih u Sjevernoatlantskom savezu."

Na pitanje o odnosu Trumpove administracije prema političkom rukovodstvu Republike Srpske, separatističkoj retorici i zaštiti teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, Bolton je podsjetio da američka vanjska politika još od raspada bivše Jugoslavije početkom devedesetih polazi od toga da je stabilnost Bosne i Hercegovine presudna za stabilnost Balkana u cjelini.

Ta politika je, dodao je, tokom godina imala uspone i padove, ali je snažna američka opredijeljenost za stabilnost BiH bila veoma važna.

Istovremeno je ocijenio da brojni pokušaji Evropske unije da riješi pitanja koja doprinose nestabilnosti nisu bili uspješni, te da ni američka politika nije mnogo doprinijela stvarnom rješavanju sporova.

Ipak, smatra da je američki stav o potrebi očuvanja stabilnosti ostao prilično jasan.

Bolton je za Fenu kazao: "Ne očekujem da će se to promijeniti, ali želim ponovo naglasiti da je to više posljedica inercije, odnosno činjenice da se tim pitanjem niko ne bavi i ne govori da nam je potrebna nova politika, nego ponovne potvrde postojeće politike."

Ni nakon promjene odnosa snaga u Kongresu ne očekuje brze ili značajne promjene američkih sankcija prema pojedincima u BiH, niti općeg pristupa sankcijama i drugim ekonomskim pritiscima koji su primjenjivani tokom godina.

Takva očekivanja, pojasnio je, ne znače da postojeće stanje smatra dobrim, već da ga vidi kao posljedicu nedovoljne pažnje koju regiji posvećuju najviši nivoi američke vlasti.

Govoreći o mogućnosti promjene, rekao je: "Možda će se to promijeniti i možda će biti prilike da se ljudi time više pozabave. To bi bio pozitivan razvoj događaja, ali ne bih računao da će se desiti brzo nakon što novi saziv Kongresa preuzme dužnost."

Promjene u Srbiji

Osvrćući se na političke promjene u Srbiji, Bolton je pad vlasti Aleksandra Vučića ocijenio historijski značajnim događajem, ali je naglasio da tek treba vidjeti može li Studentska lista ponuditi koherentan program i uspostaviti stabilnu alternativu dosadašnjoj vlasti.

U Srbiji, prema njegovoj ocjeni, ostaje mnogo unutrašnjih sporova koje treba razriješiti, a nije uvjeren da bi miješanje Sjedinjenih Američkih Država ili drugih vanjskih aktera pomoglo tom procesu.

Bolton je kazao: "Sve dok se tranzicija odvija mirno, dok Vučić i njegove pristalice priznaju poraz, a pobjednici nastoje formirati novu vladu, mislim da su to pozitivni koraci i nešto što bih želio vidjeti u svim zemljama regije."

Zbog toga smatra da bi kratkoročno bilo opravdano sačekati i pratiti razvoj događaja. Istovremeno je upozorio da je, bez rukovodstva State Departmenta koje bi se tim pitanjima bavilo u punom kapacitetu, teško osigurati da donosioci odluka u Washingtonu posvete dovoljno pažnje i vremena osmišljavanju dosljednijeg pristupa nakon, kako je naveo, veoma značajnih posljedica izbora u Srbiji.

Rezultati izbora u SAD-u

Širi okvir američke politike prema regiji, prema Boltonovoj ocjeni, obilježit će oštra politička borba u Washingtonu nakon pobjede demokrata na izborima na sredini predsjedničkog mandata i njihovog preuzimanja kontrole nad oba doma Kongresa.

Rezultate izbora protumačio je kao snažno odbacivanje Trumpovog dosadašnjeg učinka, podsjećajući da je predsjednik sam pozvao birače da izbore posmatraju kao referendum o njegovom radu.

Bolton je rekao: "Govorio je: 'Molim vas, pretvarajte se da sam i ja na glasačkom listiću', što na izborima na sredini mandata obično ne želite raditi, jer ih birači koriste da izraze protivljenje politikama koje im se ne sviđaju."

Podsjetio je da stranka predsjednika na takvim izborima najčešće gubi mjesta u Predstavničkom domu i Senatu. Trump je, ocijenio je, dodatno insistirao na personalizaciji izbora, što su demokrate rado prihvatile, a birači su mu poručili da nisu zadovoljni njegovim radom u prve dvije godine mandata.

Ipak, Bolton naglašava da uvjerljiva pobjeda demokrata ne znači nužno i podršku jasnoj političkoj alternativi, jer je oni, prema njegovoj ocjeni, nisu ponudili.

Njihove unutrašnje odnose opisao je kao još nejasnije od odnosa unutar Republikanske stranke, zbog čega smatra da je teško predvidjeti daljnji razvoj događaja.

Bolton je ocijenio: "S priličnom sigurnošću može se reći da će demokrate i republikanci naredne dvije godine u Kongresu voditi politički rovovski rat."

Očekuje da će demokrate pokušati istražiti sve što je Trump radio tokom prve dvije godine aktuelnog mandata, ali i poteze iz njegovog prvog predsjedničkog mandata. Istovremeno će nastojati nametnuti vlastiti politički program, iako će njihov zakonodavni domet biti ograničen predsjedničkim pravom veta.

Bolton je pojasnio da bi za prevladavanje predsjedničkog veta bila potrebna dvotrećinska većina u oba doma Kongresa, koju demokrate nemaju.

Očekujući intenzivne političke aktivnosti, kazao je: "Mislim da će biti mnogo užurbane aktivnosti koja će potrošiti mnogo vremena i energije, ali ne vjerujem da će iz toga mnogo proizaći."

Dodao je da će se veliki dio tih sukoba odvijati u sjeni narednih predsjedničkih izbora, za koje je, prema njegovoj ocjeni, politička utrka već počela.

Kada je riječ o vanjskoj politici, smatra da je još teže očekivati neposredan utjecaj izbornih rezultata, budući da Ustav SAD-a predsjedniku ostavlja široka ovlaštenja u toj oblasti. Demokrate mogu koristiti budžetske ovlasti Kongresa kao sredstvo pritiska, ali Bolton ne očekuje da će time bitno promijeniti Trumpov način vođenja vanjske politike.

Ocijenio je da Trump ni do sada nije slijedio dosljednu političku liniju te da ne vidi razlog zbog kojeg bi se to promijenilo u posljednje dvije godine njegovog mandata.

Bolton je u intervjuu za Fenu zaključio: "Preovladavat će činjenica da ulazi u završni period predsjedničkog mandata, kada njegov politički utjecaj slabi. Sa svakim danom svima je jasno da smo korak bliže narednim predsjedničkim izborima."