Rijetki veseli praznik
2

Jevreji obilježavaju Purim crnom halvom - bosanski i jevrejski specijalitet

FENA
Jevreji cijelog svijeta u nedjelju, 24. februara, obilježit će Purim, praznik koji jevrejski narod proslavlja već više od dvije hiljade godina kao simbol borbe za vlastiti opstanak.

Ime praznika Purim potječe od riječi "pur" što znači kocka ili žrijeb, jer je Aman, kraljev doglavnik, bacao kocku da bi izabrao najpogodniji dan za provođenje plana o uništenju Jevreja.

Događaj o kome se govori u Megilat Ester (Knjizi o Esteri) desio se za vrijeme vladavine kralja Ahašveroša (485. do 464. godine p.n.e.).

Predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci je u razgovoru za Agenciju FENA rekao da je Purim jedan od rijetkih vrlo veselih jevrejskih praznika kada se slavi lukavstvo jevrejske djevojke Estere koja je uspjela da spasi jevrejski narod od zločestog perzijskog vladara i njenog savjetnika ministra Hamana, čiji je plan bio da uništi sve Jevreje u Perziji u ta davna vremena babilonskog ropstva.

"Praznik se, između ostaloga, proslavlja i malim karnevalom, pošto dolazi u dio godine kada se i u ostalim etničkim i vjerskim grupama prave karnevali. Zato se tada za purimsko sijelo pravi maskenbal i tako će ove, kao i svake godine, tradicionalno biti organiziran i u Sarajevu. S tim što ove godine praznik pada u nezgodan dan, te će maskenbal biti održan u subotu, 2. marta u Jevrejskoj opštini u Sarajevu", kazao je on.

Finci naglašava da je jako dobro da ima i takvih praznika, a ne samo datumi posvećeni sjećanju na neku od tragedija iz duge historije Jevreja.

"Zbog toga je jako simpatično što se upravo tada priređuje maskenbal koji predstavlja najveće veselje djeci i omladini, jer tada mogu da se maskiraju i ludiraju", dodao je.

Finci kaže da se za Purim pripremaju klasična jevrejska jela, dok se posebno u BiH pravi crna halva kao jelo koje je postalo bosanski i jevrejski specijalitet.

Priča o Purimu sadržana je u biblijskoj Knjizi o Esteri. Ta je Megila, kao i Tora, pisana rukom, na pergamentu. Obično ima futrolu od drveta ili metala. Ljepši primjerci su od srebra, rađeni u tehnici filigrana, često s ugraviranim imenom, prezimenom ili drugim osnovnim podacima o vlasniku.