Jednodnevni posjetitelji Mostara u prosjeku potroše 23,16 eura
Za razliku od njih, gosti koji ostvare noćenje u Mostaru, u prosjeku troše 74 eura po osobi, od čega najviše potroše na izdatke za smještaj (57 posto ili prosječno dnevno 42 eura ), a znatni su i izdaci za kupovinu te ugostiteljske usluge izvan smještaja (po 17 posto ili 13 eura za pojedinačnu vrstu izdataka). Izdaci za kulturu iznosili su u prosjeku 4 eura po osobi na dan, a ostali izdaci oko 2 eura.
Iz navedenih pokazatelja, prema Bašićevim riječima, jasno je da je bolje imati turiste s noćenjem te kako u tu svrhu treba poduzimati određene aktivnosti.
Što se tiče turističke ponude, stručni saradnik za turizam smatra kako ona naravno može biti bolja posebno u obnovi devastiranih ili porušenih kulturno-historijskih spomenika i njihovoj adekvatnoj turističkoj valorizaciji.
Također, potrebno je više raditi na ponudi u ruralnom turizmu, poboljšavati ponudu smještajnih kapaciteta, praviti moderne autokampove, privatizirati hotele u Neumu, završiti izgradnju hotela koji su trenutno u izgradnji, organizirati kvalitetne događaje u sklopu turističke ponude, i slično.
Bašić smatra kako je ponuda suvenira "takva kakva jest" te da treba veće značenje dati zanatskim radionicama s vlastitim proizvodima koji će se prodavati turistima.
Napomenuo je kako postoji zainteresiranost turista za hercegovačkim autohtonim proizvodima, kao i za izlete koji se nude za turiste s jadranske obale za posjete Mostaru i okolini, Počitelju, Međugorju, Vinskoj cesti Hercegovine (vinskim podrumima i vinarijama), Blagaju te da se obnavlja interes turista za pećinu Vjetrenicu kod Ravnog.
"Naravno da je to dobro za Hercegovinu, od toga imamo solidnu zaradu (prevozničke kompanije, vodiči, zarada od ulaznica u muzeje, vjerske objekte, zarada ugostiteljskih objekata i suvenirnica, te trgovina), a imamo li zbog toga manju potrošnju, teško je reći", kazao je Bašić.
Na pitanje koliko se otprilike turisti zadržavaju u Hercegovini, Bašić je kazao kako Mostar ima gradski turizam koji je obilježen relativno kratkim boravkom u gradu.
Turisti u Mostaru, ostvare 2,5 noćenja pri čemu je većina ostvarila do 3 noćenja (80 posto).
Jednodnevni posjetitelji se u Mostaru najčešće zadrže manje od 8 sati (91 posto), a u prosjeku nešto kraće od 5 sati. Najduže se zadrže jednodnevni posjetitelji iz Hrvatske ( 5 sati u prosjeku).
U prosjeku su turisti, tj. oni koji noće u Međugorju, na cjelokupnom putovanju ostvarili 9,0 noćenja, pri čemu se najveći udio tih noćenja (44 posto) ostvari na noćenja u Hrvatskoj, a slijede noćenja u Međugorju (40 posto, odnosno 3,6 noćenja u prosjeku) u kojemu većina turista ostvaruje 2 ili 3 noćenja (54 posto). Turisti iz Hrvatske i domaći turisti jedini su koji većinu svojih noćenja ostvaruju u Međugorju, ( 61 posto, odnosno 56 posto), ali ujedno i najkraće ostaju na putovanju.
Turisti u Neumu uglavnom ostvaruju do 7 noćenja (95 posto) pri čemu većina boravi izmedju 4 i 7 noći (77 posto). Prosječna dužina boravka nešto je veća u privatnom (5,3 noćenja) nego u hotelskom smještaju (4,9 noćenja).
Prema Bašićevim riječima, prezentacija turističke ponude HNK-a se obavlja kroz promotivni materijal, web siteove, sajmove, studijska putovanja stranih novinara i touroperatora.
"Naravno da promocija može biti i kvalitetnija, naročito kroz predstavništva turističkih zajednica u inozemstvu, koja trenutno ne postoje, a na čijem uspostavljanju bi trebalo što prije raditi", dodao je on.
Inače, turiste u Hercegovini najviše zanima kulturno-historijsko naslijeđe, prirodne ljepote (more, rijeke, jezera), nacionalni parkovi i parkovi prirode, posjeti seoskim porodičnim imanjima, plivanje odnosno kupanje u moru i slično.
Što se tiče ruralnog turizma, prema Bašićevim riječima on općenito u Hercegovini nije razvijen, premda se o njemu u posljednje vrijeme puno govori i ima prostora za njegov razvoj.
Napominje kako je malo porodičnih imanja koja pružaju usluge seoskog turizma na svom imanju na području Hercegovine.
Što se tiče struktura turista u Mostaru, među svim posjetiteljima Mostara najzastupljeniji su domaći posjetitelji (27 posto), a slijede oni iz Hrvatske ( 15 posto), Italije (11 posto) i Španije (10 posto). Ta tržišta su najzastupljenija i u segmentu potražnje turista i u segmentu potražnje jednodnevnih posjeta.
Među svim posjetiteljima Međugorja zabilježen je najveći broj domaćih posjetitelja (19%), zatim onih iz susjedne Hrvatske (14%) i Italije 813%), a znatan je udio i posjetitelja iz SAD-a (12%). U grupi onih koji su u Međugorju ostvarili noćenje, najzastupljeniji su turisti iz Italije, SAD-a, Irske i Poljske te Hrvatske.
U Neumu je najveći broj domaćih posjetitelja, nakon čega slijede turisti iz Poljske, Njemačke, Francuske i drugih zemalja.
Kada je u pitanju Međugorje, njega u prosjeku godišnje posjeti preko milion gostiju, a ostvari se oko 650.000 noćenja. Inače, religijski turizam je glavni adut dolaska turista u Međugorje, a ne dolaska u Hercegovinu, smatra Bašić.
Ističe kako infrastruktura treba pratiti razvoj turističke djelatnosti te da će izgradnja autoceste sigurno doprinijeti većem broju turista u Međugorje.
Na pitanje nude li se na području HNK-a tradicionalna hercegovačka jela, Bašić je kazao kako se nude tradicionalna hercegovačka jela spravljena od tipičnih domaćih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda te da su turisti dovoljno zainteresirani za te proizvode, premda dodatna promocija tih proizvoda ne bi bila suvišna.
"Turisti su uglavnom zadovoljni onim što im se ponudi, premda bi ta ponuda mogla biti i bogatija", smatra Bašić.
Inače, najčešća jela koja se nude u Hercegovini su: meso ispod sača, domaći hljeb, salate od poljoprivrednih proizvoda, razne vrste sireva, pršuti, morska i riječna riba, domaća vina i sokovi, i slično.
