Je li Amerika spremna odustati od BiH zbog visokog predstavnika? Teško, no mnogo manje rizikuju od Evrope

Nakon što je obznanjeno da se izbor visokog predstavnika prolongira za kraj juna, jer su Njemačka, Francuska i Velika Britanija insistirale na dodatnom usaglašavanju, Ambasada SAD-a je poručila kako je razočarana te kako bi zbog evropske neodlučnosti mogli biti prisiljeni na preispitivanje svoje uloge u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.

Ako ovu poruku smjestimo u širi kontekst američkog odnosa prema BiH, od 1992. godine, Dejtonskog sporazuma i postdejtonskog perioda, teško je očekivati odustajanje SAD-a od države u kojoj su uspostavili mir, što je njihov veliki međunarodni uspjeh. S druge strane, ovakva poruka djeluje kao trenutni diplomatski potez kojim Evropljane žele dovesti za stol i konsenzusom izabrati kandidata za visokog predstavnika, kojeg preferiraju, a to je Antonio Zenardi Landi.

Landi Evropi nije prihvatljiv između ostalog zbog svog ranijeg angažmana u Srbiji i procjeni da je blizak Rusiji, te se smatra da ne bi bio najbolja opcija za BiH.

Ipak, zanimljivo je da se rasprava svela na personalna rješenja, iako su ključne poruke sa posljednje sjednice Vijeća sigurnosti o BiH govorile da će novi visoki predstavnik biti pasivan i da neće kao prethodnici koristiti Bonske ovlasti.

Koliko su Amerikanci bili ozbiljni u namjeri da jučer izaberu novog visokog predstavnika najbolje govori činjenica da je Landi jučer doputovao u Sarajevo.

No, s obzirom na to da su Velika Britanija, Francuska i Njemačka od početka stajale na drugoj strani naspram Amerike i tražile podršku za svog kandidata (francuskog diplomatu Renea Trocazza), odgađanje izbora im je u ovom trenutku bio najprihvatljiviji diplomatski potez. Evropa je jučer poslala poruku da kod izbora novog čelnika OHR-a neće "pasti bez ispaljenog metka" te da se ipak pitaju u BiH.

U narednih nekoliko sedmica, izgledno je, dešavat će se diplomatska bitka, gdje opet Amerikanci imaju prednost sa svojim kandidatom. A koliko su ozbiljni ilustrira jučerašnja poruka o preispitivanju svoje uloge u BiH, za što optužuju Evropu. Sa svojim kompleksnim uređenjem i načinom donošenja odluka, Evropa je do sada pokazala da nema snagu do kraja se suprotstaviti Americi, a mir i stabilnost u BiH su veći prioritet Evropi nego Americi.

Također, treba imati u vidu da Amerika i Evropa imaju niz prioritetnijih dodirnih tačaka i pitanja na kojima sarađuju, a BiH je tek jedan mali djelić tih odnosa. Stoga je upitno koliko je Evropa sigurna da može izdržati u utrci kod izbora novog visokog predstavnika. Američka poruka nakon jučerašnjeg, kako kažu razočarenja, govori da je jučerašnje odgađanje Evropi kupilo malo vremena da na koncu ne bude prikazana kao nemoćni faktor. S druge strane Amerika ima mnogo interesa za stabilnost i sigurnost u BiH, da bi tek tako digla ruke od ove države.

I jednima i drugima važno je da odluka o novom visokom predstavniku bude komunicirana kroz konsenzus, čemu će se težiti do kraja ovog mjeseca, uz nesumnjivu prednost američkom prijedlogu.