BiH
3

Javni čas "Pogled iz 2016. slučaj Bosna i Hercegovina" u Sarajevu

Klix.ba
Javni čas “Srebrenica mapiranje genocida i postgenocidno društvo – Pogled iz 2016. slučaj Bosna i Hercegovina“ održat će se u produkciji FAMA Metodologije i udruženja “Kultura sjećanja“ Galerija 11/07/95 u četvrtak, 31. marta u kinu Meeting Point sa početkom u 19 sati.

Javni čas će se održati u okviru projekta “Škola znanja“, a osim kratkih predavanja učesnika i učesnica u formi pitanja i odgovora, prikazana će biti i video dokumentarna animacija “Srebrenica: Mapiranje genocida“ u trajanju od 38 minuta. Učesnici i učesnice javnog časa će biti posljednji predsjednik predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić, profesorica sigurnosti na Univerzitetu u Sarajevu dr. Edina Bećirević, novinar, diplomata i publicista Zlatko Dizdarević, general Armije Republike Bosne i Hercegovine u penziji Jovan Divjak i društveno-politička aktivistkinja dr. Svjetlana Nedimović, a moderatorica javnog časa će biti Ines Tanović.

Posebnu podršku održavanju projekta pružila je Ambasada Velike Britanije u Bosni i Hercegovini.

Naglašavajući kako se projektom želi kreirati alternativni kanal edukacije za buduće generacije u BiH, jedna od osnivačica FAMA Metodologije Suada Kapić istakla je da se na našim prostorima decenijama vodi rat interpretacija.

“Bosna i Hercegovina kao i cijeli region koji uključuje zemlje bivše Jugoslavije i 20 godina nakon okončanja rata ('92-'95.) pati od njegovih posljedica, a svakodnevica svih bivših republika suočava se sa pitanjima prevazilaženja prošlosti koje prate pitanja pravde, sjećanja, poricanja i pomirenja“, navela je Kapić te dodala da se projekat zasniva na naučnim činjenicama i istraživanjima relevantnih eksperata.

Javni časovi sa istom temom, prethodno su održani u Oxfordu, Beogradu i Zagrebu, a kao jedna od učesnica, historičarka dr. Branka Prpa, govorila je reviziji historije i poricanju.

“Nova čitanja historije svela su historiju na nihilističku kategoriju u kojoj sve što se dogodilo se nije dogodilo i sve što smo znali više ne znamo. Rezultat toga su već generacije djece koje u školskom uzrastu bivaju trovani predmetom koji se zove historija“, navela je Prpa.

Škola znanja traga za transformacijom edukacije o ratu, genocidu i urbanom/građanskom/kulturnom otporu u univerzalni edukacijski model preko jedinstvene platforme za transfer znanja. Metodologijom koja detektuje “rane znakove upozorenja“ (early warning signs) koji iz “informacione buke“ (information noise) osposobljavaju pojedinca i osnažuju društvo sredstvima za prevenciju eskalacije budućih/potencijalnih konflikata preko tačke poslije koje nema povratka.