Ustavni sud BiH
0

Javna rasprava o Javnom televizijskom sistemu BiH

FENA
Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je danas javnu raspravu o zahtjevu za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o javnom televizijskom sistemu BiH koji je podnio Ivo Miro Jović u vrijeme dok je bio na funkciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Naime, podnositelj zahtjeva insistira na uspostavi rtv kanala na hrvatskom jeziku, te smatra da je osporeni zakon destruktivan po vitalni nacionalni interes, odnosno da njegovim odredbama nije zajamčeno očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta hrvatskog naroda u BiH.

Stanovište podnositelja zahtjeva obrazložili su Ivo Miro Jović, prof. dr. Božo Žepić i Ante Grlić, pozivajući se na odredbe Ustava BiH, član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima kojim je zajamčena sloboda izražavanja, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, te Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima.

Naveli su da je donošenje osporenog zakona "iznuđeno majorizacijom", te ustvrdili da njime nisu osigurana jednaka prava konstitutivnih naroda, posebno hrvatskog naroda, koji je, kako je rečeno, izložen riziku asimilacije.

Na poziv Suda vlastita stanovišta iznijeli su predstavnik UO RTV FBiH Mevludin Tanović, uime UO i generalnog direktora RTRS Zdravko Šavija i profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu dr. Hanka Vajzović.

Tanović je kazao da tri jezika koja su u upotrebi u BiH (bosanski, hrvatski i srpski) imaju istu strukturu, uz opasku da iza spomenutog zahtjeva za ocjenu ustavnosti stoje prvenstveno politički motivi.

Šavija, koji je bio uključen u izradu osporenog zakona, navodi da je ovaj akt usklađen s evropskim preporukama te da je prošao procjenu Vijeća Evrope. On, istovremeno, napominje da UO i poslovodstvo RTRS podržava prijedlog Ive Mire Jovića.

Vajzović je elaborirala aspekte koji se tiču leksike, kolokvijalne (govorne) i književne norme, ocijenivši da u komunikaciji ne postoje nikakve smetnje u međusobnom sporazumijevanju u BiH i širem okruženju.

Tokom rasprave otvorena su i brojna druga pitanja, poput pitanja primjene zakona i upotrebe jezika, odnosno programskih shema i omjera zastupljenosti jezika u BiH.

Problemtiziranje ovih i drugih pitanja dovelo je do zaključka da je postojeći zahtjev za ocjenu ustavnosti neophodno precizirati u roku od 15 dana, a konačna odluka u vezi s meritumom ovog predmeta bit će donesena na narednoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH.

Inače, javna rasprava se kretala u okviru pitanja da li osporene zakonske odredbe prema kojima nije predviđeno formiranje rtv kanala na hrvatskom jeziku ograničavaju slobodu izražavanja tog naroda te da li je hrvatski narod, s obzirom na postojeći javni rtv sistem, diskriminiran u uživanju prava na slobodu izražavanja.

Nadalje, razmatrana su pitanja - da li nepropisivanjem principa jednake zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda u osporenim odredbama u kojima se propisuje izbor, sastav, i funkcioniranje Odbora Sistema narušen princip konstitutivnosti na štetu hrvatskog naroda te da li je donošenjem osporenih zakonskih odredbi, koje ne predviđaju poseban rtv kanal na hrvatskom jeziku, BiH prekršila Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, kao i to da li je za očuvanje kulturnog, jezičkog, vjerskog i drugog identiteta hrvatskog naroda neophodno uspostavljanje posebnog rtv kanala.

Javnoj raspravi nisu se odazvali predstavnici zakonodavnih organa, odnosno domova PSBiH, UO BHRT-a, Ombudsmena FBiH, Sveučilišta u Mostaru, Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci, kao ni Udruženja BH novinari, Udruge hrvatskih novinara u BiH i Asocijacije elektronskih medija.

Javna rasprava Ustavnog suda u ovom predmetu održana je u odsutnosti predsjednice Seade Palavrić i sudije ovog suda Mirsada Ćemana, a izuzeti su i iz procesa odlučivanja, s obzirom na to da su i sami sudjelovali u donošenju osporenog zakona.

Odluku povodom zahtjeva Ustavni sud će donijeti na narednoj plenarnoj sjednici Suda.