Svjedočenje Mehe Bajrića
0

"Ja sam naredio da se na vatru odgovori vatrom"

SRNA
Bivši načelnik Kriznog štaba Tuzle Meho Bajrić rekao je da je on, a ne optuženi Ilija Jurišić, izdao naredbu da se prilikom povlačenja kolone JNA iz Tuzle 15. maja 1992. godine "na vatru odgovori vatrom".

Bajrić je, svjedočeći video-linkom iz Sarajeva, na suđenju pred Vijećem za ratne zločine u Beogradu Iliji Jurišiću u slučaju "tuzlanska kolona", rekao da je izdao takvu naredbu poslije više dojava da pripadnici JNA pucaju na Brčanskoj Malti u Tuzli.

On je rekao da je takvu naredbu optuženi Jurišić samo prenio policajcima na terenu, te dodao da su u momentu izdavanja naredbe u štabu sjedili on, optuženi Jurišić i član kriznog štaba Budimir Nikolić.

"Od četiri komandira sa terena dobio sam obavještenje da vojska puca na policiju, građane, objekte i nakon tih vapaja, ljudi koji nisu znali šta da rade, jer su imali naredbu da vojna kolona mora proći nesmetano, a svjestan da su građani na Brčanskoj Malti ugroženi, nisam imao druge već da kažem da se na vatru odgovori vatrom", rekao je Bajrić.

On je naveo da se kasnije ispostavilo da je tokom pucnjave koja je prethodila naredbi, ranjen značajan broj policajaca, oko 20 civila, pa čak i jedno dijete.

Bajrić je rekao da su kamioni JNA eksplodirali, jer su "bili natovareni eksplozivnim materijama, bocama i kanisterima sa benzinom", te naveo da su "poslije incidenta" preduzete hitne mjere kako bi ranjeni bili evakuisani i zbrinuti.

Protiv Bajrića se za događaje od 15. maja 1992. vode odvojene istrage pred pravosudnim organima Srbije i BiH.

Jurišić je optužen da je kao pripadnik rezervnog sastava policije MUP-a BiH i visoki starješina u operativnom štabu Službe javne bezbjednosti u Tuzli maja 1992. godine izdao nalog za otvaranje vatre na kolonu JNA kada su poginula najmanje 92 vojnika, a ranjena najmanje 33, te uništen veći broj vojnih i sanitetskih vozila, što je on negirao.

Jurišić je uhapšen prije dvije godine na aerodromu Beogradu, po međunarodnoj potjernici, a suđenje pred sudom u Beogradu počelo je u februaru 2008. godine.

Za krivično djelo koje mu se stavlja ne teret, zakon predviđa kaznu od pet do 20 godina zatvora.