Izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH bi otklonile blokade, ali je ustavnost prijedloga upitna

Predlagač Jasmin Emrić (NES) je u svom prijedlogu, kao i pojašnjenju na sjednici na kojoj je ovaj tekst usvojen, napomenuo da je ova inicijativa važna da bi se otklonile blokade koje postoje u radu Vijeća ministara BiH.

Konkretnije, radi se o tome da predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ) odbija da imenuje, odnosno Predstavničkom domu predloži, novog kandidata za mjesto ministra sigurnosti.

Prethodni ministar, Nenad Nešić (DNS) je dao ostavku u januaru ove godine, nakon što je uhapšen u akciji "Tunel 2."

Krišto je, prema aktuelnom Zakonu o Vijeću ministara, u roku 15 dana trebala u parlamentarnu proceduru uputiti ime novog ministra, što je i uradila. Predložila je Gorana Selaka, koji se povukao znajući da neće dobiti dovoljno podrške. Poslije njega, Krišto je odlučila ovaj problem ignorisati, a mjesto ministra sigurnosti obavlja zamjenik Ivica Bošnjak iz HDZ-a.

Kako je, uslijed ove situacije, došlo i do raskola između SNSD-a i stranaka Trojke (SDP, NiP, NS), te kako je HDZ stao na stranu ove partije iz RS-a, bilo je jasno da će pitanje novog ministra sigurnosti biti svojevrsni poligon za blokade.

Kako bi tu situaciju riješili, stranke Trojke su podržale, zajedno s opozicijom iz RS-a (SDS, PDP, Lista za pravdu i red) i nekim opozicionim zastupnicima iz FBiH, Emrićev prijedlog, a prema saznanjima do kojih je došao Klix.ba, glasanje o ovom zakonu će se tražiti i u Domu naroda.

Međutim, pitanje koje su povukli predstavnici HDZ-a i SNSD-a, kao i pojedini zastupnici koji su glasali za ovaj prijedlog, je vezano za ustavnost prijedloga.

Oni tvrde da je prijedlog neustavan, odnosno da određene odredbe, konkretno o tome da Predstavnički dom može predložiti kandidata za ministra umjesto predsjedavajuće Vijeća ministara, nisu u skladu s Ustavom BiH.

Tim povodom, portal Klix.ba je kontaktirao stručnjaka za ustavno pravo Davora Trlina, koji također smatra da su neki dijelovi zakona sporni.

"Rekao bih da ovaj prijedlog nije u skladu s Ustavom BiH te sam prilično siguran da ne bi prošao test Ustavnog suda BiH. Možemo govoriti o dva vrlo sporna člana, 8. i 9. Po meni, oba nisu u skladu s određenim normama Ustava BiH, i to sa članovima 1.2 i 5.4.1 Ustava BiH", rekao je Trlin za Klix.ba.

Pojasnio je i šta tačno misli kada kaže da prijedlog nije u skladu s ovim dijelovima Ustava BiH.

"Kada govorimo o članu 1.2 Ustava BiH, smatram da je tu problem činjenica da se u prijedlogu izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH spominje grupa od najmanje 14 zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Tu bi trebalo da postoji određeni demokratski kapacitet sa većinom od 22 zastupnika, kao dokaz predsjedavajućem Vijeća ministara o postojanju većine koja stoji iza određenog prijedloga", dodao je.

Trlin se referirao i na povredu drugog člana Ustava BiH.

"Što se tiče povrede člana 5.4.1 Ustava BiH, podsjetio bih na odredbu koja kaže da će Predsjedništvo BiH imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara, koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma PS BiH, te koji će imenovati ministre u Vijeću ministara, koje također treba potvrditi Predstavnički dom. Te odredbe su poprilično jasne i koncizne, te predviđaju da samo i isključivo predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministre, dok ih Predstavnički dom potvrđuje. Tu ima diskreciono pravo predsjedavajući Vijeća ministara da izvrši izbor kandidata. Nema u Ustavu BiH ni zastupnika niti bilo kojih drugih subjekata koji mogu da predlože imenovanje kandidata", rekao je.

Što se tiče samog prijedloga, komentarisao je i dio teksta koji se odnosi na mogućnost Predstavničkog doma da inicira smjene ministara i njihovih zamjenika.

"Imamo i odredbu člana 9. prijedloga, gdje se uvodi novi stav čije odredbe su, po mom mišljenju, u suprotnosti s članom 5.4.1 c) Ustava BiH, koji glasi da će Vijeće ministara podnijeti ostavku ukoliko mu Parlamentarna skupština izglasa nepovjerenje. Nema u Ustavu BiH odredbi koje se odnose na pitanje smjene ministara i njihovih zamjenika. Vijeće ministara se u totalitetu potvrđuje u Predstavničkom domu, a procedura razrješenja prolazi kroz oba doma Parlamentarne skupštine. Mislim da i je ovaj dio, kada je riječ o prijedlogu, u suprotnosti sa Ustavom BiH", pojasnio je Trlin.

Na kraju je dao i generalnu ocjenu ovog prijedloga i njegove ustavnosti.

"Ovim prijedlogom se na određen način krši princip podjele vlasti, te se diže veći stepen konsocijacije i uvodi se politička nesigurnost. Poprilično sam siguran da ovo ne bi moglo proći test Ustavnog suda BiH. Mislim da, naravno, nema krivičnog djela 'Napad na ustavni poredak' niti bi to iko pokrenuo, ali ovaj prijedlog nije u skladu s Ustavom BiH. ", rekao je Davor Trlin za Klix.ba.