Memorijalni kamp Westerbork je posvećen svim žrtvama koje su ubijene između 1942. - 1945. godine. U sklopu Memorijanog centra nalazi se i Muzej u kojem se nalaze stalne postavke izložbi koje svjedoče o istoriji tog kampa.
Kamp Westerbrok se nalazio u sjevernom dijelu Holandije u holandskoj provinciji Drenthe, blizu gradića Westerbrok i Assen.
Holandska vlada je u oktobru 1939. godine uspostavila izbjeglički kamp, kako bi zbrinula izbjeglice, uglavnom Jevreje iz Njemačke. Pored njih su se u njemu nalazili i Jevreji iz Austrije, Česke i Poljske. Nakon invazije Njemačke na Holandiju u maju 1940. godine, ovaj kamp je nastavio postojati, a tokom 1941. godine u njemu sa nalazilo oko 1.100 Jevreja.
Od jula 1942. godine kada su njemačke vlasti preuzele kontrolu nad ovim kampom pa sve do 1944. godine, Westerbrok je isključivo služio kao tranzitni kamp za Jevreje prije njihove deportacije u tzv. "kampove smrti". Od jula 1942. pa do septembra 1944. godine, Njemci su iz ovog kampa deportirali više od 100.000 Jevreja u Auschwitz, Sobibor, Mauthausen, Theresienstadt geto i Bergen-Belsen.
Većina Jevreja deportovanih u Auschwitz i Sobibor je odmah po dolasku bila ubijena. Anne Frank i njena porodica su također bile deportovane iz ovog kampa u Auschwitz 1944. godine. Kamp je imao neku vrstu dvostrukog života. Pored zatvorenika koji su kratko boravili u njemu prije deportacije u kampove smrti, tu je bila i populacija od oko 2.000 ljudi, uglavnom njemačkih Jevreja, radnika kampa i ostalih kategorija zatvorenika koji su bili izuzeti od deportacije. Westerbrok su oslobodile kanadske trupe 12. aprila 1945. godine, kada je u njemu boravilo oko 800 zatvorenika.
Da podsjetimo izložba Tarika Samaraha posvećena stradanju Srebrenice, postavljena je istina cenzurisana u holandskom parlamemtu 2005. godine. I pored toga, izložba je skinuta već nakon deset dana, a tada je i oštećena. Iako je prema prvobitnom dogovoru postavka trebala trajati 3 mjeseca, ali očito holandski parlamentarci nisu mogli izdržati "pritisak" na savjest, koji fotografije Tarika Samaraha moraju izazvati kod svakoga makar i cenzurisane. I upravo takva cenzurisana i oštećena sada se nalazi u Westerbroku, što, kako kaže Samarah, daje joj i jednu dodatnu snagu.
Kako je Samarah rekao u izjavi za Fenu, sutra bi se trebao susresti sa odgovornima i dogovoriti se o mogućnosti da ova izložba uđe u ovaj muzej kao dio stalne postavke, te o eventualnom proširenju izložbe, znači i sa cenzurisanim fotografijama.
A i kada je riječ o izboru mjesta Samarah ističe da i logor muzej i forografije Srebrenice govore o stradanjima manjina u Evropi (Jevreja i Muslimana) na početku i kraju dvadesetog vijeka. I da je riječ, kako ističe Samarah, o istoj Evropi koja treba da nas primi, kada zadovoljimo njihove principe, standarde... Da ne kažemo pravila.
Izložba se zasada sastoji od 11 fotografija.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
