"Izborna debata skrenula pažnju s bitnih pitanja u BiH"

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU naglasio je “uzročno-posljedične veze” između reformi i praktičnih koristi za građane, naglasivši da ovogodišnji izbori predstavljaju priliku za svakog birača da zahtijeva od svojih izabranih predstavnika da naprave pomake.

Inzko je , obraćajući se Vijeću sigurnosti UN, izjavio da je vođstvo Republike Srpske bilo prvo u podrivanju državnih institucija, prijeteći da će održati entitetski referendum čiji bi cilj bio poricanje autoriteta visokog predstavnika i odluka donesenih u skladu sa Daytonom.

Istakao je da je BiH i dalje izložena nedostatku osnovnog konsenzusa o tome da li ova zemlja treba da bude centralizovanija ili veoma decentralizovana, te kako ostvariti neku od ovih opcija.

"Svaki entitetski referendum kojim se osporava autoritet Daytonskog sporazuma ili visokog predstavnika iz Aneksa deset Daytonskog sporazuma, ili kojim se prekoračuju ustavne nadležnosti države, bio bi nezakonit i doveo bi u pitanje taj entitet, budući da entiteti svoj legitimitet dobijaju upravo iz tog sporazuma", upozorio je.

Visoki predstavnik napomenuo je da je na pominjanje mogućeg "pojavljivanja nove države" i prijedloge da nacionalistički političari treba da počnu razgovarati o "mirnom raspadu" BiH, ili da ona kao zemlja uopšte ne treba postojati, odgovoreno izjavama da nezadovoljni elementi "mogu slobodno otići", ali da im se neće dozvoliti da ijedan dio zemlje ponesu sa sobom, saopšteno je iz OHR.

"Iako su se regionalni izgledi za pomirenje popravili, retorika i logika politike unutar BiH kao da se pogoršala", smatra Inzko i podsjeća da je Vlada RS, nakon što je parlament Srbije u martu usvojio deklaraciju o Srebrenici, zaprijetila da će povući svoju podršku izvještaju iz 2004. godine kojim su utvrđene činjenice o dešavanjima iz jula 1995. u Srebrenici.

On je dodao da su istinu o Srebrenici i drugim sramotnim epizodama iz rata dobro ustanovili Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju kroz krivičnu istragu, forenzičke dokaze i svjedočenja tokom suđenja u predmetima ratnog zločina.

"Rješenje je u suočavanju sa istinom i osiguravanju da se takvi zločini više nikad ne dozvole, a ne u poricanju istine", dodao je.

Inzko je naveo da, iako je svoja izvršna ovlaštenja koristio s potrebnom uzdržanošću, ona su u Republici Srpskoj dočekivana stalnim otporom.

"U decembru prošle godine produžio sam mandate stranih sudija i tužilaca u Odjeljenju za ratne zločine Suda BiH. Ta odluka, koja se zasniva na obavezi države prema Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju dobila je jednoglasnu podršku Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira. Međutim, odluka je doživjela žestoke kritike u tom entitetu", dodao je Inzko.

Govoreći o pregovorima sa Međunarodnim monetarnim fondom, Inzko je rekao da je u tom pogledu situacija mnogo bolja u RS nego u Federaciji BiH, čija je podijeljena vlada u proteklom periodu upadala iz jedne krize u drugu.

"Federacija nije provela imenovanja na funkcije u Vladi i pravosuđu niti rezove u budžetu koje je tražio MMF, suočena sa odlučnim protivljenjem članova boračkih organizacija. Federacija ima velike teškoće da efikasno ispuni uslove koje je postavio MMF, što bi moglo da utiče na kratkoročnu i dugoročnu fiskalnu stabilnost BiH", istakao je on.

Inzko je ocijenio da su u slučaju reforme viznog režima, vlasti u BiH pokazale da su u stanju odgovoriti na logiku zahtjeva javnosti, te da se ovo može primijeniti i na ostale reforme koje su bile blokirane do sada.

"Izborna kampanja se u stvari može iskoristiti da se stvori zamah za promjene, umjesto da se koristi kao izgovor da se stvari zadrže onakve kakve jesu. Izbori u oktobru bi u stvari mogli pomoći, posebno ukoliko glasači budu željeli da svoje predstavnike pozovu na stvarnu odgovornost tokom kampanje a, potom, izađu da glasaju u velikom broju na dan izbora", rekao je Inzko.

On je pozitivnim ocijenio inicijativu predsjednika Srbije Borisa Tadića i Deklaraciju Skupštine Srbije o Srebrenici i priznanje Hrvatske u vezi sa ulogom koju je imala u zločinima devedesetih godina.

"Ovo stvara prostor za novi i konstruktivniji dijalog od kojeg će svi ljudi na području zapadnog Balkana imati koristi. U ovom kontekstu je potrebno pomenuti da je uloga koju je odigrala Turska u ovom procesu, takođe, bila veoma konstruktivna, kako je demonstrirano potpisivanjem istambulske deklaracije o unapređenju odnosa između BiH i Srbije", rekao je Inzko.