Iz ViK-a odgovorili na kritike zbog prekida u vodosnabdijevanju: Ni evropski gradovi nisu izbjegli restrikcije
Iz ViK-a kao spornu navode tvrdnju da je Sarajevo među rijetkim većim gradovima koji su "prvi pali na ispitu vodosnabdijevanja", te dodaju da su restrikcije vode tokom ljeta uvodili i brojni evropski gradovi.
"Tvrdnja da veliki evropski gradovi nisu imali problema s vodosnabdijevanjem ne odgovara stvarnom stanju. Tokom ljeta 2026. godine brojne evropske sredine suočile su se sa sušom, smanjenom raspoloživošću vode i povećanom potrošnjom, zbog čega su nadležne institucije uvodile obavezne mjere ograničenja korištenja vode", navode iz ViK-a.
U saopćenju nabrajaju gradove u kojima su uvedena ograničenja.
"U Minhenu su ograničeni zalijevanje travnjaka, punjenje privatnih bazena i pranje vozila izvan komercijalnih autopraonica. Za kršenje propisanih ograničenja predviđene su novčane kazne do 50.000 eura. U Bologni je korištenje pitke vode za određene neesencijalne potrebe zabranjeno u dnevnim satima, dok su u Dublinu i drugim dijelovima Irske uvedena ograničenja upotrebe crijeva za zalijevanje vrtova, pranje automobila i punjenje bazena", navodi se u saopćenju.
Kako dodaju, restrikcije su uvedene i u brojnim francuskim gradovima, među kojima su Lyon, Cannes i Aix-en-Provence. Zavisno od područja, obuhvatale su zalijevanje vrtova i travnjaka, pranje vozila i punjenje bazena.
"Za kršenje pojedinih mjera u Francuskoj propisane su novčane kazne do 1.500 eura za fizička lica, odnosno do 3.000 eura za ponovljeni prekršaj", ističu iz ViK-a.
"Problemi u pojedinim sredinama nisu se zaustavili na ograničavanju potrošnje. U portugalskoj Almadi tokom ljeta 2026. uvedeni su i planski noćni prekidi isporuke vode u određenim zonama, uz dodatne mjere upravljanja potrošnjom. Ovi primjeri pokazuju da ni razvijeni evropski gradovi nisu imuni na posljedice suše i pritiska na vodne resurse", poručuju iz preduzeća.
Kada je riječ o Sarajevu, podsjećaju da kontinuirano upozoravaju na nepovoljne hidrološke prilike, povećanu potrošnju i potrebu racionalnog korištenja vode.
"Očuvanje stabilnosti vodosnabdijevanja u takvim okolnostima podrazumijeva svakodnevno upravljanje složenim sistemom, održavanje infrastrukture i prilagođavanje režima rada raspoloživim količinama vode", navode.
Naglašavaju da mjere poput onih u Minhenu ne bi bile u njihovoj neposrednoj nadležnosti kada bi se uvodile u Sarajevu.
"Odluke o uvođenju takvih općih zabrana donose nadležne gradske, kantonalne i druge institucije, u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima, dok nadzor nad njihovim provođenjem vrše nadležne inspekcijske službe", poručuju iz ViK-a.
Istakli su da poređenja s drugim evropskim gradovima moraju uzeti u obzir konkretne hidrološke uslove, stanje infrastrukture, raspoložive izvore i stvarne mjere koje su nadležne institucije bile primorane provoditi.
"Nije utemeljeno predstavljati Sarajevo kao izuzetak među evropskim gradovima koji se suočavaju s izazovima vodosnabdijevanja, niti tvrditi da su drugi gradovi takve probleme izbjegli isključivo zahvaljujući svojim rješenjima", kažu iz ViK-a.
Na kraju su naglasili da poštuju pravo na stručnu kritiku i važnost javne rasprave o sigurnosti vodosnabdijevanja.
"Međutim, smatramo da ona mora počivati na provjerljivim činjenicama i objektivnom sagledavanju okolnosti, a ne na zaključcima koji zanemaruju iskustva drugih evropskih sredina", zaključuje se u saopćenju.