Jović je kazao da preuzimanje dužnosti ne doživljava samo kao ustavnu odrednicu, nego je smatra jednim simbolom jednakopravnosti, pri tom naglasivši da će povjerenu dužnost obnašati s odgovornošću i na zakonskim osnovama, na dobrobit države BiH i svih njezinih naroda i građana.
Najavio je da će u idućem razdoblju Predsjedništvo BiH pružati snažnu potporu svršetku procesa reforme odbrane. “Bit će to profesionalna, dobro uvježbana vojska, po NATO-ovim standardima, s učinkovitim zapovjedništvom i civilnim nadzorom na državnom nivou. Realiziranjem ovog projekta, ispunit ćemo jedan od najvažnijih uvjeta za primanje u Partnerstvo za mir i postati ozbiljan kandidat za članstvo u NATO-u”, kazao je Jović.
Dodao je da postoje ozbiljne teškoće u preustroju policijskoga sistema, ali da je uvjeren da je to trenutna slabost te da se ovaj proces više ne može zaustaviti.
Jović je kazao da su obveze BiH prema Sudu u Den Haagu politički općeprihvaćene, ali da nema rezultata kad je u pitanju uhićenje Karadžića i Mladića, što nam međunarodna zajednica stavlja kao preduvjet za pristupanje Partnerstvu za mir.
“Za bolju saradnju u regiji potrebito je hitno razrješenje naših međusobnih odnosa, posebice kad je riječ o sukcesiji bivše države, zaštiti materijalnih dobara, prava građana i uspostavi korektnih privrednih odnosa”, kazao je Jović i dodao da bi sve to donijelo i promijenjen položaj međunarodne zajednice u našoj zemlji.
“Odlučna borba za jednakopravnost svih naroda i građana, kao i dosad će biti moja golema preokupacija. Želja mi je omogućiti svim građanima proces naobrazbe po evropskim standardima i na materinskom jeziku”, kazao je Jović.
Dosadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Borislav Paravac je, remizirajući proteklih osam mjeseci rada Predsjedništva, kazao da je ono izvršavalo svoje obaveze u okviru ustavnih nadležnosti s vrlo intenzivnim aktivnostima, prije svega, na planu vanjske politike.
U tom razdoblju, kazao je Paravac, Predsjedništvo je donijelo odluke o imenovanju 27 ambasadora i davanju agremana za 15 ambasadora, te 30 odluka o ratifikaciji međunarodnih sporazuma, 36 odluka o pokretanju postupka za zaključivanje međunarodnih sporazuma, 47 odluka o prihvaćanju međunarodnih sporazuma, itd.
Paravac je kazao da je sudjelovanje BiH na mnogim važnim međunarodnim skupovima i manifestacijama, te službene posjete jednom broju zemalja, također, značajni pokazatelji naše međunarodne afirmacije.
“Svi ti skupovi i posjete imali su veliki značaj za BiH, jer smo imali priliku pred velikim brojem šefova država prezentirati ono što želimo i što nam je prioritet”, kazao je Paravac.
U oblasti odbrane, kazao je Paravac, Predsjedništvo BiH je posebnu pažnju posvetilo implementaciji reformskih rješenja, a naročito izvršavanju obveza koje su proistekle iz Zakona o obrani BiH, konstituiranju i kadrovskoj popuni institucija obrane na državnoj razini.
Predsjedništvo BiH vrlo uspješno je obavilo sve aktivnosti u vezi sa zamjenom SFOR-a vojnim snagama Evropske unije, a na svečanoj ceremoniji, po prvi put, sa snagama SFOR-a i EUFOR-a bila je postrojena i Jedinica za počasti iz sastava oružanih snaga BiH. To je bila svojevrsna prilika da se u neposrednim kontaktima razmijene mišljenja sa najvažnijim predstavnicima Evropske unije i NATO-a, kazao je Paravac.
Predsjedništvo BiH je, na prijedlog Ministarstva odbrane i Vijeća ministara BiH, donijelo Odluku o upućivanju Jedinice za uništavanje neeksplodiranih ubojitih sredstava u mirovnu misiju u Irak, čime je BiH dala svoj doprinos u rješavanju kriznih situacija u svijetu, kazao je Paravac.
Član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić kazao je da je u proteklom razdoblju Predsjedništvo BiH uglavnom ostvarivalo svoju ustavnu funkciju. Riješena su sva pitanja iz njegove ustavne nadležnosti koja su se našla na dnevnom redu. Osim u nekoliko slučajeva, odluke su donesene konsenzusom.
Međutim, dodao je Tihić, ne možemo biti u potpunosti zadovoljni, jer su određeni problemi unutar Predsjedništva opterećivali i umanjivali očekivane efekte našega rada.
Jedan od propusta za koji Predsjedništvo objektivno snosi odgovornost, kazao je Tihić, jest slučaj nezakonitog polaganja zakletve regruta na Manjači i u Bileći. “Za izostanak reakcije, nepoduzimanje adekvatnih mjera i nedonošenje odluka, iako smo imali jasno upozorenje zapovjednika EUFOR i Stožera NATO, sigurno jest odgovorno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine”, kazao je Tihić.
Na rad Predsjedništva utjecali su i vanjski faktori, a u prvom redu blokada rada Vijeća ministara i zastoj u provođenju reformi, što, na određeni način, traje već godinu dana, posebno od decembra 2004.
“Međutim, rad Vijeća ministara odražava se na rad Predsjedništva, posebno kada je riječ o odnosima sa susjednim državama, u čemu je došlo do zastoja”, kazao je Tihić.
Dodao je da je izjava ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Draškovića u kojoj rješenje statusa Kosova povezuje s BiH neprihvatljiva i štetna za naše ukupne odnose i stabilnost u regiji, naglašavajući da je važno da se potpiše sporazum o državnoj granici sa Srbijom i Crnom Gorom.
Također je kazao da je zastoj u provođenju reformi policijskog sistema, javnog RTV sustava itd. doveo do kašnjenja početka pregovora o zaključenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om.