Mnogi smatraju da je za to uzrok osiromašeni uranij, radioaktivna materija velike gustine nusprodukt nuklearne industrije, korišćen za glave metaka i granata.
Istina je da, kao što tvrde zvaničnici zapadnih zemalja, osiromašeni uranij ne izaziva direktno tu vrstu raka, koju u Italiji označavaju kao "Balkanski sindrom", međutim, bolest se javlja kao posljedica upotrebe municije s tim materijalom.
Naime, kada municija s osiromašenim uranijem pogodi metu oslobađa se temperatura veća od 3.000 Celzijusovih stepeni što joj omogućava da bez problema probije delebe čelične oplate tenkova ili debele slojeve armiranog betona.
Međutim, pritom se stvaraju oblaci mikroskopskih sitnih čestica metala ili betona koje, ako se udišu, za nekoliko minuta prodiru u krvni sistem ljudi.
Oko pet posto onih koji udišu tu prašinu imaju velike šanse da obole od raka, smatra Stefano Montanari iz privatnog italijanskog instituta za nanodijagnostiku iz Modene, kako u subotu prenosi DPA.
Do ovih rezultata institut je došao ispitivanjem posljedica upotrebe oružja s osiromašenim uranijem na 70 vojnika oboljelih od "Balkanskog sindroma".
Jedan od njih, čije ime nije saopćeno ali je rečeno da je 1996. godine bio u Bosni i Hercegovini zbog uklanjanja zaostalih bombi, je u 37. godini oboleo od Hodžkinsovog linfoma.
On je ispričao da bi neeksplodirane bombe i mine slagali na gomilu i onda izazvali eksploziju. Poslije pola sata dolazili bi da provjere da li je sve uništeno.
Nisu imali nikakvu zaštitu, već su bili u običnim uniformama i bez zaštitnih rukavica. Ništa mu nije bilo neobično dok nije ugledao američke vojnike u zaštitnim skafanderima. Tek je onda posumnjao da je možda u pitanju nekonvencionalno oružje, ispričao je neimenovani vojnik.
Mnogi od oboljelih italijanskih veterana tužili su vojsku i državu tražeći nadoknadu troškova liječenja zbog kojih je većina njih morala da proda kuće i stanove.
Niko od njih nije dobio na suđenju jer ne postoji naučni dokaz da osiromašeni uranij direktno izaziva rak, na šta su se pozivale vojne vlasti.
Ipak, kako primjećuje njemačka agencija, italijanske vojne vlasti su se, međutim, često obraćale parlamentu tražeći dodatne fondove za nabavku zaštitne opreme za italijanske vojnike koje učestvuju u čišćenju neeksplodiranih bombi u BiH i na Kosovu.
