"Nemam ti kad"
2

Istraživanje pokazalo da je na bh. tržištu rada aktivno svega 37 posto žena

I. M.
Istraživanje o ekonomiji brige i njege
Istraživanje o ekonomiji brige i njege
Na bh. tržištu rada aktivno je svega 37 posto žena, što je jedan od najnižih postotaka u Jugoistočnoj Evropi, podaci su Polazne studije o ekonomiji brige i njege koju je izradio Ekonomski institut Sarajevo, u partnerstvu sa UN Women BiH i uz podršku Švedske.

Dok muškarci poslovima neplaćene brige i njege posvete 3,5 sata, u slučaju žena to je 6,5 sati tokom kojih se brinu o djeci, starijim članovima porodice, osobama sa invaliditetom, a ujedno obavljaju i kućanske poslove.

Žene su zbog toga izložene izboru da rade skraćeno, ili u potpunosti napuštaju posao kako bi se brinule o porodici. Poražavajući je podatak i da 70 posto brakova sa djecom sa poteškoćama u razvoju završi razvodom, pri čemu većina odgovornosti za brigu o djetetu pada na majku.

Zbog brige o djeci, kućanskih poslova, nedovoljnih kapaciteta predškolskih ustanova, kao i manjka dostupnih usluga brige o starijima, brojne porodice, a u njima najčešće žene, suočene su sa izazovima kada su u pitanju briga i njega.

Pogotovo su žene izložene izboru da rade skraćeno, ili u potpunosti napuštaju posao kako bi se brinule o porodici. Pauza koju žene prave, najčešće od godinu dana, često može utjecati na njihovu poziciju na poslu. Kako bi izbjegle ovakav scenario žene skraćuju period porodiljskog odsustva, brigu o djeci prepuštaju bližim članovima porodice, plaćaju "tete čuvalice", ili ih upisuju u predškolske ustanove. No, šta ako brigu o djetetu/djeci nemaju kome prepustiti?

Istraživanje o ekonomiji brige i njege
Istraživanje o ekonomiji brige i njege

Pitanjima brige i njege bavi se nedavno predstavljena "Polazna studija o ekonomiji brige i njege", koju je izradio Ekonomski institut Sarajevo, u partnerstvu sa UN Women BiH, i uz podršku Švedske. Primjera radi, podaci iz studije govore da je u BiH 2020. godine bilo ukupno 399 predškolskih ustanova: 215 javnih i 184 privatnih institucija u kojima je boravilo 27.698 djece, taj broj nije bio dovoljan da zadovolji potrebe bh. građana, te su liste čekanja za upis poprilično duge. Samo 2020. godine više od 6.500 djece koja su se prijavila za prijem u predškolske ustanove nije upisano zbog nedostatka kapaciteta.

Nedostatak predškolskih ustanova

"Prilikom upisa u predškolsku ustanovu prioritet imaju djeca čiji stariji brat ili sestra već borave u našem vrtiću. U stalnom smo kontaktu sa roditeljima te nastojimo da na vrijeme obezbijedimo to mjesto. S druge stane, često smo svjedočili da majke koje ne mogu da nađu adekvatnu brigu za svoje dijete, moraju da napuste posao, da se odreknu karijere i posvete brizi o porodici", kaže Jelena Lubura, direktorica privatne predškolske ustanove "Mašin svijet" iz Istočnog Sarajeva.

Nažalost, ovaj scenario je čest. Na bh. tržištu rada aktivno je svega 37 posto žena, što je jedan od najnižih postotaka u Jugoistočnoj Evropi, podaci su Polazne studije. Dok muškarci poslovima neplaćene brige i njege posvete 3,5 sata, u slučaju žena to je 6,5 sati tokom kojih se brinu o djeci, starijim članovima/icama porodice, osobama sa invaliditetom, a ujedno obavljaju i kućanske poslove.

"Nesrazmjerna odgovornost za brigu i njegu izvor je rodne neravnopravnosti i nejednakog pristupa žena tržištu rada. Kako bi se pokrenule promjene, ključno je smanjiti količinu neplaćenog rada u oblasti brige i njege koji obavljaju žene kroz transformativne politike i ulaganje u ekonomiju brige i njege, što će omogućiti ženama da ostvare svoja ekonomska prava i prilike, povećati njihovo učešće u radnoj snazi, kao i pristup dostojanstvenim poslovima", poručuju iz ureda UN Women u Bosni i Hercegovini.

Briga o djeci sa poteškoćama u razvoju

Veliki teret odgovornosti postoji i kada su u pitanju djeca sa poteškoćama u razvoju, čije majke najčešće preuzimaju uloge podrške koje sistem nije u mogućnosti pružiti. Poražavajući je podatak do kojeg se došlo na osnovu Studije, da 70% brakova sa djecom sa poteškoćama u razvoju završi razvodom, pri čemu većina odgovornosti za brigu o djetetu pada na majku.

Istraživanje o ekonomiji brige i njege
Istraživanje o ekonomiji brige i njege

Pomoć roditeljima, kao i podršku djeci, najčešće pružaju nevladine organizacije i udruženja poput "Udruženja Colibri" koje organizuje muzikoterapije, umjetničke radionice, savjetovanje, prilagođene individualnim potrebama i nivou vještina. Za svako dijete pojedinačno se izrađuju plan i program koji se prate, redovno evaluiraju, po potrebi mijenjaju i nadograđuju, sve dok dijete/osoba ne stekne određene vještine.

"Imali smo inicijative za GPS narukvice, za stambeno rješavanje porodica sa djecom sa teškoćama koje nemaju krov nad glavom i podstanari su, za povećanje invalidnine, za prednost pri zapošljavanju roditelja djece sa teškoćama, za otvaranje dnevnih i poludnevnih centara, za ranu intervenciju, za mnogo stvari od kojih nijedna nije u potpunosti riješena. Najveći problem je što u pravilu jedan roditelj mora ostaviti posao - a najčešće je to majka - da bi skrbila o djetetu. To implicira nizak životni standard i vrlo često siromaštvo za cijelu porodicu", kazala je Aida Hrnjić, predsjednica Udruženja za podršku porodicama sa djecom i osobama sa poteškoćama u razvoju "Colibri".

Moguća rješenja

Kako bi se pokrenule pozitivne promjene koje bi doprinijele ekonomskom osnaživanju žena i postizanju rodne ravnopravnosti, Studija daje nekoliko preporuka, a među njima su uspostavljanje centara za brigu i njegu, prilagođavanje obrazovnog sistema djeci s poteškoćama u razvoju, te uspostavljanje škola roditeljstva.

Ova sistemska rješenja omogućila bi raspodjeljivanje odgovornosti unutar porodica, zajednica, ali i institucija, kako bi i žene i muškarci u bh. društvu imali jednake prilike i mogućnosti, kako za zasnivanje porodice, tako i na tržištu rada.