Potpis na ovaj dokument, predstavljen danas na konferenciji za medije u Sarajevu, stavili su reditelji Jasmila Žbanić i Ademir Kenović, reditelji i profesori na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu (ASU) Haris Pašović, Pjer Žalica, Danis Tanović, Dino Mustafić i Srđan Vuletić te reditelji i nastavnici na ASU Aida Begić i Faruk Lončarević.
Razlozi kreiranja inicijative jesu zastoj u reformama u BiH, neuspjeh međunarodne zajednice i lokalnih snaga u hapšenju optuženika za ratne zločine Radovana Karadžića i Ratka Mladića, stagnacija i regresija u politici i ekonomiji, osjećanje straha i depresija kod građana te stvaranje političke krize. Sve to, rečeno je, onemogućuje stabilnost i prosperitet u BiH.
Za BiH se traži poseban status jer je pretrpjela najveće stradanje u posljednjem ratu, zbog čega su tranzicija i reformski procesi najkompleksniji u regionu. Dobijanje takvog statusa za ubrzani prijem naše zemlje u članstvo u EU te NATO ocjenjuje se ključnim faktorom za mir, stabilizaciju te razvoj BiH i regiona u cjelini.
Inicijativa će biti poslana na adrese više domaćih i međunarodnih političara i institucija - Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC), visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka i njegovog zamjenika Raffija Gregoriana, sva tri člana Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, predsjednika entitetskih vlada Milorada Dodika i Nedžada Brankovića, šefa Delegacije Evropske komisije u BiH Dimitrisa Kourkoulasa te američkog ambasadora u našoj zemlji Charlesa Englisha.
Dino Mustafić smatra da su političke inicijative koje dolaze iz sfere civilnog društva potrebne da bi se izvršio pritisak na domaće i međunarodne političare u cilju što skorijeg ulaska BiH u evropske tokove. Time bi fokus političara konačno bio na ekonomskoj i socijalnoj politici te uopće poboljšanju životnog standarda građana.
Ovakvom je inicijativom, mišljenja je Jasmila Žbanić, jako važno pokazati naše evropsko opredjeljenje, a Bosanci i Hercegovci po svom habitusu i jesu Evropljani. Ona smatra da bi hitan ulazak BiH u EU pokazao opredjeljenje međunarodne zajednice za evropski put BiH, ali i potkrijepilo stav da Evropa nije islamofobična. Potrebno je i da se mladi u našoj zemlji počnu identificirati s evropskim putem.
Iako nijedan od isticanih krupnih zahtjeva, računajući i hapšenje ratnih zločinaca, nije ispunjen, kako ističe Ademir Kenović, ipak su sve susjedne zemlje ušle u pridruženo članstvo s EU. Stoga više ne postoje ni faktori koji ometaju članstvo BiH u EU, uključujući i reformu policije.
Aida Begić očekuje da će jednoglasno podržana inicijativa izazvati barem podrhtavanje tla na političkoj sceni i da sve buduće inicijative mogu samo prouzročiti pomjeranje stvari nabolje u BiH.
Tražene zahtjeve u ovom dokumentu Pjer Žalica ne smatra nemogućim. Uvjeren je da oni govore uime brojnih građana BiH koji žele živjeti bolje.
Najgora stvar u BiH za Faruka Lončarevića je činjenica da sve predstavlja politiku kojoj su na vrhu nacionalne odrednice. Stoga je sve koji loše rade svoj posao potrebno ubrzati, jer je BiH došla do ruba.
Haris Pašović potcrtava da je skorašnja povijest učinila da se BiH neopravdano nađe u zaostatku u odnosu na ostale susjedne zemlje. Stoga je mišljenja da je slučaj BiH potrebno promatrati individualno, jer "smo uvijek na ivici destabilnosti". Prijem naše zemlje u EU stabilizirao bi stanje u zemlji, ali i čitavom regionu, kazao je.
U konačnici je naglašeno da su svi potpisnici inicijative dosadašnjim profesionalnim angažmanom dokazali privrženost ideji Bosne i Hercegovine i multinacionalnosti, uz ubjeđenje da je to element kojim možemo obogatiti Evropu. Dokument je ujedno i poziv svim građanima i predstavnicima civilnog društva da zahtijevaju put BiH ka EU.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
