{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ismeta Dervoz: Ovoj državi je potrebna nova generacija ljudi koji će brinuti o budućnosti

23.2.2018. u 20:38
338
Ismeta Dervoz: Ovoj državi je potrebna nova generacija ljudi koji će brinuti o budućnosti
338
Ismeta Dervoz: Ovoj državi je potrebna nova generacija ljudi koji će brinuti o budućnosti
Ismeta Dervoz (Foto: D. S./Klix.ba)
"Muzika je sadržaj koji je upotpunio i oblikovao moj život, a scena mjesto na kojem sam se uvijek dobro osjećala", priča nam nekadašnja vokalna solistica sarajevske grupe Ambasadori Ismeta Dervoz koja se devedesetih godina povukla sa scene. U penziji je, no i dalje vrijedno radi i stoji iza produkcije brojnih projekata u našoj državi.
"Iako sam zvanično u penziji radim puno različitih stvari, projekte iz oblasti ravnopravnosti spolova, zaštite ženskih ljudskih prava, produciram događaje iz oblasti kulture, radim s dragim i kreativnim osobama na novom festivalu pop rock muzike u Sarajevu... Ispunjavam svoju obavezu da budem društveno korisna, a sebe kao osobu obogaćujem novim iskustvima i znanjima", rekla nam je Dervoz.

Prisjećajući se perioda u kojem je osvojila muzičku scenu priča nam kako je došlo do malog zasićenja. Ipak, nikada je nije u potpunosti napustila. Istina, ne bavi se više aktivno muzikom, ali postoje trenuci u kojima učini čast svojoj publici i zapjeva na pozornici.

"Počela sam pjevati i putovati sa 14 godina. Dvadeset pet godina karijere, nova era play backa, željela sam razmisliti šta novo i drugačije mogu ponuditi i naravno uživati u poslu. Međutim, događaji devedesetih su promijenili prioritete u mom životu i taj je, kako sam mislila privremeni prekid, ustvari bio kraj mog aktivnog sudjelovanja na sceni. Pristalica sam mišljenja da treba znati kad se povući, kad prestati. Povukla sam se u okolnostima koje sam objasnila, prestati neću nikada dok god osjećam radost u susretu s muzikom", rekla je.

O (ne)učešću BiH na Eurosongu



Na Eurosongu je nastupala dva puta - 1976. godine pjesmom "Ne mogu sakriti svoj bol" i 1981. kao prateći glas Vajti u pjesmi "Lejla". Godine 1992. nakon priznanja BiH i članstva u EBU-u pokrenula je učešće RTVBiH na Eurosongu. Zbog nedostatka novca BiH se ove godine neće takmičiti, no Ismeta naglašava da situacija danas ne može biti teža nego 1992. godine.

"Jednostavno, danas nemamo posvećenih profesionalaca koji znaju kako treba raditi posao, jer projekt je posao. Nemamo onih koji vrednuju ulogu muzike i kulture i kojima je stalo do reprezentiranja zemlje na tom planu. To je ogromna nepravda prema autorima, izvođačima, svim talentiranim kojima se uskraćuje mogućnost za promociju i svakako minus za mogući napredak naše muzičke scene", rekla je.

Naglašava da je muzika jezik koji svi razumijemo, samo moramo htjeti osjetiti je i dozvoliti da nam budi emocije. Raduju je dobre pjevačice, a kada je riječ o muzici njen izbor je radio.

Priča nam kako je Zlatan Fazlić Fazla pripremio prijedlog muzike i teksta za pjesmu o Trebevićkoj žičari koju bi trebali otpjevati Zdravko Čolić, Ismeta Dervoz, Hari Varešanović i Jasna Gospić.

"Postoji ideja, želja odgovornih okupljenih oko ovog važnog projekta i događaja da se on upotpuni i namjenski napisanom pjesmom. Realizacija zavisi od odluke gradske uprave. Mi smo obradovani mogućnošću da učestvujemo i damo doprinos", rekla je.

Politička epizoda



Osim muzikom, naša sagovornica se bavila i politikom. Prije osam godina postala je projekt menadžer SBB-a, a ubrzo nakon toga postala je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i članica Stalnog izaslanstva PSBiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope. Osvrčući se na taj period svog života s ove vremenske distance Dervoz kaže da joj je najvažnije da je kroz to iskustvo prošla čistog obraza i zadržala svoje profesionalne i ljudske reference.

"Rezultati koje sam ja uspjela ostvariti na domaćem i internacionalnom planu u toku mandata 2010.-2014. u Zastupničkom domu PS BiH ocijenjeni su veoma pozitivno. Sve je bilo u okviru mogućnosti koje su mi bile dostupne i apsolutno mogu kazati da mi je samo opći interes bio pokretač. Ja sam imala već 36 godina respektabilnog radnog staža i pristojnu egzistenciju kada sam direktno birana za parlamentarku i smatrala sam da mi je dužnost da brinem samo o tome kako mogu doprinijeti tom općem dobru, a ne partikularnim interesima. To se u politici kod nas baš ne gleda blagonaklono", rekla je.

Smatra da su BiH i njenim građanima potrebne promjene i novi ljudi.

"Potrebni su nam oni koji rješavaju, a ne stvaraju probleme. Kompetentni, a ne podobni. Potrebna nam je nova generacija onih koji će brinuti za budućnost, koja ima snage i želje da brine o dobru svih nas i da nas uključuje u svjetske tokove, a ne zatvara u etničke torove. Svi govorimo i pokazujemo kako smo umorni od ove situacije stalnih konflikta, opstrukcija, korupcije, nepotizma i podobnosti. Izbori će pokazati da li nam je to dovoljan povod da ostvarimo promjene", rekla je.

Ovih dana ponovo je aktuelna priča o himni BiH koja već 19 godina nema tekst. Pjesma "Zemljo moja" koju je napisao Kemal Monteno, a koju je Ismeta Dervoz s grupom Ambasadori prvi put izvela 1975. godine nezvanična je himna BiH. Ova pjesma živi kroz vrijeme i prepoznaju je i nove generacije. Panevropska unija BiH je 2014. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH uputila inicijativu da se "Zemljo moja" zvanično proglasi himnom BiH.

"Jasno da se to neće dogoditi, ali nam je svima to još jedno priznanje. Inicijative se pojavljuju s vremena na vrijeme, uglavnom u toku kampanja kao pokušaj prikupljanja političkih poena. Mislim da struka treba da se pozabavi tekstom i muzikom s kojima ćemo se svi u našoj kompliciranoj situaciji moći identificirati i da se čeka momentum razuma i odgovornosti politike za usvajanje", rekla je.

Rođena je Sarajka, a za glavni grad BiH kaže da je poput one tačke iz "Tvrđave" Meše Selimovića, mjesto iz kojeg krećete i gdje se uvijek vraćate.

"Putujem cijeli život i svjedočim promjenama gradova i zemalja širom svijeta. Naravno da je Sarajevo drugačije nego je bilo u mojoj mladosti, u vrijeme Olimpijade '84. ili u vrijeme agresije. Neke promjene su prirodne, očekivane, jednake kao i u bilo kojem gradu na svijetu, neke su nažalost produkt devastacija grada i društva u cjelini. Sarajevu trebaju briga i njega, ljudi koji ga vole i osjećaju kao svoje i brinu za njegov razvoj i budućnost. Neke dobre stvari se događaju, nadam se da će se nastaviti", rekla je Dervoz na kraju razgovora za Klix.ba.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li političari Krivični zakon FBiH mijenjaju da bi zaštitili svoje pozicije?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: