Godina spokoja
174

Inzko ove godine nije bio zabrinut, ali je podržao zabrinutost koju je izrazila EU

Ervin Mušinović
Foto: H. M./Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koji se i sam šali na račun svog izražavanja zabrinutosti, ove godine nije često praktikovao direktno izražavanje zabrinutosti stanjem u BiH.

Nakon dužeg perioda šutnje prekjučer se oglasio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko kritikujući Programsku deklaraciju SDA u kojoj se ova stranka zalaže za ustavne reforme na građanskom principu.

Inzko ni jučer nije izrazio zabrinutost, ali je jasno "osudio" i "duboko zažalio" zbog dešavanja na Kongresu SDA poručujući kako je SDA trebala formulisati svoje viđenje budućnosti BiH na osnovu koncepta koji je prihvatljiv za SNSD i druge političke stranke.

"Nije konstruktivno što je ta stranka predočila takav koncept, znajući da će on izazvati negativne reakcije i stvoriti dodatne tenzije", poručio je Inzko.

U junu ove godine Inzko je nakon sjednice političkih direktora zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) u šaljivom tonu poručio bh. građanima kako je "izbjegao izraziti zabrinutost" zbog stanja u BiH.

Bez direktnih kritika HDZ-a i SNSD-a

Analizom saopćenja za javnost OHR-a u ovoj godini može se doći do zaključka kako Inzko od januara do danas nije bio pretjerano zabrinut, niti je otvoreno prozvao bilo koju stranku osim SDA uprkos političkoj krizi na nivou države BiH i entiteta FBiH, a koja je uzrokovana HDZ-ovim odbijanjem formiranja Vlade FBiH i SNSD-ovim blokadama rada državnih institucija.

Inzko je ove godine boravio u službenoj posjeti Sloveniji gdje se sastao s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom. Prvi put 2019. godine oglasio se 17. januara 2019. godine i to zajedno s ambasadama Evropske unije i SAD-a kada su kantonalni nivoi vlast u FBiH pozvani da što prije okončaju formiranje Doma naroda Parlamenta FBiH.

U januaru i februaru ove godine vrhovni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma sastao se s novoimenovanom ambasadoricom Austrije u Bosni i Hercegovini Ulrike Hartmann te je učestvovao na skupu u Evropskom parlamentu čija je tema Zapadni Balkan.

Krajem januara 2019. godine oglasio se saopćenjem za javnost, a ponovo je povod bila Stranka demokratske akcije, odnosno inicijativa za osporavanje imena Republike Srpske pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Inzko je tada ocijenio da je riječ o inicijativi koja je "neodgovorna i kontraproduktivna te dodatno podriva povjerenje među konstitutivnim narodima i njihovim političkim predstavnicima".

U naredna dva mjeseca, odnosno u martu i aprilu 2019. godine, Inzko je prisustvovao sahrani Davida Dragičevića u Austriji, posjetio je Internacionalni univerzitet u Sarajevu te je studentima govorio o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i ulozi OHR-a, sastao se s predsjednikom Nacionalnog vijeća Parlamenta Austrije Wolfgangom Sobotkom te se sastao s predstavnicima vlasti u Banjoj Luci.

Inzko se krajem marta oglasio saopćenjem za javnost u povodu presude Apelacionog vijeća u predmetu protiv Radovana Karadžića kada je poručio da je vrijeme da političari i građani Bosne i Hercegovine počnu poštovati prošlost, ali i da okrenu novi list, gledaju ka budućnosti, ka pomirenju i ponovo grade povjerenje među narodima koji žive u BiH.

Podržao zabrinutost EU i prenio zabrinutost Federacije BiH

Uprkos tome što u 2019. godini nije direktno izražavao zabrinutost, visoki predstavnik je 11. aprila 2019. godine "podržao zabrinutost" koju je izrazila Delegacija Evropske unije zbog nacrta amandmana na Zakon o javnom redu i miru Republike Srpske. Nekoliko dana poslije ocijenio je zabrinjavajućom dinamiku koja se odnosi na politički diskurs o rezervnom sastavu policije u entitetima.

U maju ove godine Inzko je posjetio Sjedinjene Američke Države (SAD) gdje je predstavio izvještaj o statusu provedbe mira u Bosni i Hercegovini pred Vijećem sigurnosti UN-a. Tokom posjete SAD-u susreo se i s generalnim sekretarom UN-a Antóniom Guterresom.

U obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a, prema saopćenju za javnost OHR-a, visoki predstavnik također nije izrazio zabrinutost, ali je upozorio da je u proteklom periodu zabrinuta bila Federacije Bosne i Hercegovine i to zbog poteza zakonodavnih tijela RS-a s ciljem stvaranja rezervnog sastava policije RS.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) oglasio se 15. maja 2019. godine kako bi potvrdio da Oružane snage BiH predstavljaju ključni element stabilnosti, kohezije i sigurnosti Bosne i Hercegovine te podržava ulogu koju one imaju, kako u Bosni i Hercegovini tako i u nekolicini međunarodnih mirovnih misija. S ovom izjavom, očekivano, nije se složio ambasador Rusije u BiH.

Inzko je krajem maja ove godine pozvao predstavnike vlasti u kantonima u sastavu entiteta FBiH da provedu odluku Ustavnog suda FBiH, a koji je utvrdio da nekoliko odredbi ustava Posavskog, Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona krše Ustav Federacije BiH, jer ne priznaju konstitutivnost srpskog naroda, srpski i bosanski jezik kao službene jezike i ćirilično pismo kao jedno od dva službena pisma.

Početkom juna OSCE, OHR, ambasade SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Holandije i Španije saopćile su da su alarmirane zbog zbivanja u pogledu VSTV-a BiH, a posebno odluke prvostepene disciplinske komisije u vezi s navodnim neprimjerenim ponašanjem predsjednika VSTV-a.

Što se tiče drugih aktivnosti, Inzko je u junu boravio u Briselu te prisustvovao konferenciji Evropskog komiteta regiona te se u Sarajevu susreo s predsjednikom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove sudijom Carmelom Agiusom.

U julu 2019. godine visoki predstavnik posjetio je i daleki Japan. Tom prilikom susreo se s visokim zvaničnicima Ministarstva vanjskih poslova Japana, uključujući i parlamentarnog zamjenika ministra za vanjske poslove Kenjija Yamadu, specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan ambasadora Juna Saitoa te direktora Odjela za Srednju i Jugoistočnu Evropu Kotaroa Otsukija. Visoki predstavnik je također održao predavanje na Univerzitetu Sophia u Tokiju.

Na tom sastanku, kako je navedeno u saopćenju za javnost, visoki predstavnik i njegovi sagovornici naglasili su "važnost što skorijeg formiranja vlasti nakon općih izbora održanih u oktobru 2018. te izrazili zabrinutost o nizu pitanja koji traže rješavanje, kao što su vladavina prava, dobra uprava i emigracija".

U augustu se Inzko nije oglašavao. Saopćenje za javnost iz OHR-a odaslano je tek početkom septembra 2019. godine i odnosilo se na Povorku ponosa i poštivanje prava LGBT osoba. U ovom mjesecu visoki predstavnik u Londonu је prisustvovao komemoraciji koja јe održana u Westminsterskoj opatiji u znak sjećanja na život i djelo bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna te 22. godišnjicu helikopterske nesreće na Prokoškom jezeru.