Kako nas predstavljaju
49

Instant diplomatija BiH: Od otvorenog pisma do oštrih poruka, ali za domaću publiku

Semir Hambo
BiH već godinama, a pesimistični bi rekli i decenijama vapi za kvalitetnom vanjskom politikom, jasno artikuliranom diplomatijom i konkretnom akcijom.

Ono čemu trenutno svjedočimo u vanjskoj politici BiH je blago rečeno nepovezana nit bivstvovanja i nužno vršenje službene dužnosti. Posljednji slučaj koji je uzburkao svekoliku domaću političku javnost, ali i građane u cjelini - izjava predsjednika Francuske Emmanuela Macrona o BiH kao tempiranoj bombi, iznio je na površinu lice i naličje bh. diplomatije. Sva akcija naših državnika svela se na individualne pokušaje pokazivanja državničkog stava, bez jasne i usmjerene artikulacije i plana djelovanja.

Stručnjaci za politička kretanja reći će da je Macronova izjava o BiH u negativnom kontekstu jedna od onih koje nepopravljivo nanose štetu imidžu zemlje. Opet oni pesimistični će reći da je imidž BiH svakako srozan pa i nije neka šteta. Shodno političkoj podijeljenosti BiH, tako je doživljena i Macronova izjava. Za vlast u RS-u francuski predsjednik je u pravu. Za opoziciju u RS-u, iz koje dolazi i aktuelni ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak Macronova izjava je prihvaćena kao još jedna u nizu i ništa više.

Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock

S druge strane politički faktori sa sjedištem u FBiH osuli su rafalnu paljbu kritikujući Macrona. Jedni su slali otvorena pisma medijima, drugi saopcenja i snažne poruke osude, a treći su pokušali povući iole konkretan potez.

Tako je evidentno većina onih koji su se zaletili da osude Macronovu izjavu očito zaboravila da političko-diplomatski bijes ne trebaju usmjeriti i naglašavati ga domaćoj javnosti koja itekako zna prepoznati kako stvari funkcioniraju. Donekle je jedino konkretno postupio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je pozvao francuskog ambasadora i saopćio mu sve zamjerke na spomenutu izjavu. Potom se kratko susreo i sa glavnim vinovnikom priče Macronom u Parizu i u onih 30-ak sekundi na crvenom tepihu mu poručio da je izjava uvredljiva i da je nužno da o tome razgovaraju detaljno.

Zapitaju li se bh. politički prvaci kakav je imidž BiH na zapadu, ko lobira za nas i ko su nam ambasadori i ko štiti i (ne)promoviše državne interese.

Umjesto toga građani BiH su po ko zna koji put slušali i slušat će usijane poruke, patriotske najave i velike riječi u saopćenjima kako BiH nije baza za povratnike sa sirijskog ratišta, kako smo sigurni i kako nismo prijetnja. Dakle sve ono što građani ove zemlje vjerovatno sami vide i znaju. Ali eto, nije zgoreg da nam to kažu i političari zamišljajući kako drže pridike Macronu.

I sve dok je tako vjerovatno će još izvjesno vrijeme za domaću javnost najefikasniji period vanjskopolitičkog djelovanja BiH ostati onaj teški ratni period kada je BiH u svijetu predstavljao Haris Silajdžić, držeći važne govore na svjetskim pozornicama. Iako je kontekst specifičan, današnja BiH vapi za primjerima kada će se glas BiH što češće i jače ćuti na mjestima na kojima treba da se čuje.