Inspekcija: DPM Metals je opasni otpad iz rudnika Rupice tretirao kao neopasan, podnesena krivična prijava

To se navodi u rješenju Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) od 3. novembra. Fondacija Atelje za društvene promjene - ACT dobila je rješenje po zahtjevu za pristup informacijama i objavila ga na društvenim mrežama.

Federalni vodni i urbanističko-ekološki inspektori podnijeli su 7. oktobra Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona prijavu zbog osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo. Prijava je podnesena protiv kompanije i odgovornih lica u njoj, a Tužilaštvo ju je zaprimilo 16. oktobra.

Inspektoru data samo povoljnija analiza

Prema rješenju, kompanija je inspektorima predočila analizu Instituta za hemijsko inženjerstvo Tuzla iz aprila ove godine. Po toj analizi mulj iz lagune za otpadne vode je neopasan otpad. Vodni inspektor je zbog mjesta nastanka otpada posumnjao u tu kategorizaciju. Zato se 17. septembra obratio drugoj ovlaštenoj laboratoriji, TQM-u iz Tuzle.

TQM je dostavio izvještaj od 21. maja. Prema njemu se tri vrste mulja, UPPER PAD, mulj iz lagune i WTP mulj, "mogu smatrati opasnim otpadom zbog povećanih koncentracija teških metala". Inspekcija navodi da je kompanija u vrijeme nadzora imala obje analize, ali je inspektoru predočila samo onu s povoljnijim rezultatima. Kako kažu, firmama koje su zbrinjavale otpad također je dostavljala samo tu analizu.

Federalni inspektor zaštite okoliša utvrdio je da je kompanija i nakon maja nastavila s muljem postupati kao s neopasnim otpadom. Otpad su i dalje preuzimale druge firme, i to najmanje 403 kubna metra. Navodi se i to da je od maja do septembra kompanija u informacioni sistem upravljanja otpadom unosila netačne podatke. Mulj iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda od početka eksploatacije prijavljivala je pod šiframa neopasnog otpada.

Prema rješenju, time su prekršeni Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o zaštiti okoliša, jer kompanija o opasnom otpadu nije obavijestila nadležne organe ni firme koje su ga zbrinjavale.

Otpad prebačen na Veovaču II

Vodni inspektor je još 24. decembra prošle godine utvrdio da je laguna za otpadne vode u Rupicama zapunjena muljem. Mulj se odlagao u dvije improvizovane jame iznad parkinga, miješao s drugim materijalom iz rudnika i odvozio prema deponiji Veovača. Rješenjem od 22. januara kompaniji je naređeno da otpad ukloni preko ovlaštenog pravnog lica u roku od 60 dana. Rok je kasnije produžen. Kontrolom 2. i 3. juna utvrđeno je da mjera nije izvršena u cijelosti, pa je zaključkom od 7. jula dat novi rok od 30 dana.

Kontrolom 31. augusta utvrđeno je da mjera ni tada nije izvršena. Firma Almy-Transport iz Zenice je od 26. do 31. augusta odvezla 1.095 tona materijala na Veovaču II, privremeno odlagalište flotacijske jalovine. Na prvobitnoj lokaciji ostala je još veća količina otpada. Vodnom dozvolom za Veovaču II nije dozvoljen dovoz i odlaganje opasnog ni neopasnog otpada s drugih lokacija. Na lokaciji iznad parkinga, koja se nalazi neposredno iznad Vrućeg potoka, došlo je do klizišta.

Federalna inspektorica zaštite okoliša obišla je Veovaču II i utvrdila da je u međuvremenu tamo odloženo još 401,56 tona upper pad mulja. Prema internoj evidenciji kompanije, nakon 25. septembra zbrinuto je i 117,6 tona WTP mulja kao neopasnog otpada.

Kontrolom 16. oktobra utvrđeno je da kompanija nije postupila po rješenju inspektorice od 28. septembra. Kompanija je tada predočila dvije nove analize mulja. Inspekcija je odbacila izvještaj laboratorije Sistem QualitaS s Pala jer ta laboratorija nema odgovarajuću akreditaciju za ovu vrstu ispitivanja.

Nakon kontrole 21. oktobra kompanija je javila inspektorici da je firme koje zbrinjavaju otpad obavijestila o pogrešnoj kategorizaciji. Navela je i da mulj zbrinjava kao opasni otpad dok ne pribavi novu analizu. FUZIP navodi da će nastaviti pratiti rad kompanije kroz redovne, vanredne i kontrolne nadzore.

Uzročna veza s olovom nije utvrđena

Fondacija ACT navodi da je otpad završavao na jalovištu u blizini vareških naselja Daštansko, Pržići i Mir. Prema njihovom mišljenju, nalazi otvaraju pitanje posljedica po okoliš i zdravlje stanovnika Vareša, kod kojih su ranije utvrđene povišene koncentracije olova u krvi. Iz Fondacije naglašavaju da uzročna povezanost između ovog otpada i izloženosti stanovništva olovu još nije utvrđena. Ipak, traže hitno i nezavisno ispitivanje mogućih puteva kontaminacije.

Fondacija podsjeća i da je Ustavni sud BiH u septembru, odlukom u predmetu U-2/26, utvrdio neustavnost koncesionog ugovora za rudarski projekat u Varešu iz 2013. godine i njegovih šest aneksa.

Od Tužilaštva ZDK očekuju da bez odlaganja provede istragu. Od nadležnih ministarstava traže da unaprijede zakone i ojačaju inspekcije.

"Institucije Bosne i Hercegovine moraju jasno pokazati da naša zemlja nije smetljište i da se postupanja kojima se ugrožavaju zdravlje stanovništva i okoliš neće tolerisati, bez obzira na to da li je riječ o domaćim ili stranim investitorima", poručili su iz Fondacije ACT.