Indolentnost i srdačnost podijeljene Evrope: Koje zemlje su devedesetih primile najviše bh. izbjeglica
Pojedini analitičari smatraju da je ova kriza tek počela jer putem Evrope tek treba krenuti najveći broj migranata.
Najave izgradnje novih graničnih zidova na ovom kontinentu, kontroverzne izjave o nepoželjnosti izbjeglica koje su dali pojedini evropski zvaničnici, kao i indolentnost pojedinih tranzitnih zemalja, samo produbljuju patnju hiljada Sirijaca koji bježe iz svoje zemlje pred užasom rata.
Bh. izbjeglica je bilo 1,2 miliona
Nažalost, historija se ponavlja, jer u sličnoj situaciji našli su se brojni Bosanci i Hercegovci u periodu 1992.-1995. I tada su, kao i danas, pojedine evropske zemlje uradile veoma malo, dok su neke primile i osnovnim životnim potrepštinama opskrbile stotine hiljada bh. izbjeglica.
Prema izvještaju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, našu zemlju je u periodu 1992.-1995. napustilo 1,2 miliona građana.
Apsolutni rekorder u prijemu bh. izbjeglica devedesetih godina prošlog stoljeća bila je Njemačka koja je primila 320.000 osoba.
U Srbiju i Crnu Goru otišlo je 297.000 osoba, dok su veliki broj izbjeglica primili i Hrvatska (170.000) i Austrija (86.500).
Bijeg u prekookeanske zemlje
Znatan broj izbjeglica primile su i Švedska, Slovenija, Danska, Holandija, Švicarska, Turska kao i prekookeanske zemlje Australija, SAD i Kanada koje su primile više izbjeglica nego li neke iznimno razvijene evropske zemlje. Francuska je tako otvorila vrata za svega 6.000 bh. građana.
Zanimljivo je da je devedesetih godina prošlog stoljeća Mađarska, koja danas podiže zidove na svojim granicama i nastoji se što prije riješiti imigranata, udomila 7.000 bh. izbjeglica.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
