U julu prošle godine Ilijaz Pilav, hirurg iz Srebrenice, kandidovao se za člana Predsjednistva BiH, no Centralna izborna komisija BiH odbila je njegovu kandidaturu na osnovu diskriminatornih odredbi Izbornog zakona BiH koje nalažu da se samo osoba srpske nacionalnosti iz entiteta RS može kandidovati za člana Predsjedništva BiH.
Sud BiH je odbio žalbu dr. Pilava na ovu odluku, ustvrdivši da se u konkretnom slučaju "ne radi o bilo kakvoj diskriminaciji".
Ustavni sud BiH odbio je apelaciju dr. Pilava, priznavši da je on pretrpio razliku u tretmanu, ali s tvrdnjom da je takva diskriminacija "razumna i opravdana".
Ove odluke sudova BiH se radikalno kose s mišljenjem Venecijanske komisije i Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, kao i s praksom Evropskog suda, koji jasno drže da sporne ustavne i zakonske odredbe u potpunosti krše Evropsku konvenciju i njene Protokole, navodi u saopćenju za javnost Stranka za BiH.
Tužba dr. Pilava sudu u Strasbourgu se bazira na odredbama Evropske konvencije za ljudska prava, specifično na njenom Protokolu 12 koji zabranjuje bilo kakvu diskriminaciju na osnovu rase, vjere, etničke pripadnosti i nacionalnog porijekla.
Diskriminacija koju je dr. Pilav pretrpio je na najvišem mogućem nivou jer nema pravo biti biran za člana Predsjedništva BiH dok god živi u RS-u.
Taj stepen diskriminacije ne postoji nigdje u svijetu od vremena Apartheida, navodi Stranka za BiH.
Ova stranka podržava dr. Pilava u nastojanjima da osigura prava na međunarodnom nivou te izražava nadu i uvjerenje da će ovaj slučaj i njegov epilog dovesti do demokratskog, funkcionalnog i modernog ustavnog uređenja u Bosni i Hercegovini, saopćeno je.
