Ilidžanska vlast ogorčena odnosom kantona prema vodozaštitnoj zoni, poznato koliko novca bi trebalo za otkup parcela

U Kantonu Sarajevo su četiri vodozaštitne zone, iz kojih se crpi pitka voda. Jasmin Voloder, pomoćnik načelnika Ilidže za imovinsko-pravne, geodetske poslove, katastar nekretnina i upravljanje imovinom, podsjetio je da je na području ove općine 95 posto od ukupne vodozaštitne zone u KS.

Neprocjenjiv resurs

Izaziva li vlast sindrom Rio Tinta u Sarajevu: Vodozaštitna zona između vlasništva i javnog dobra

Naime, kako je istakao, od 141 kilometra kvadratnog (km2) površine ove općine, čak 78 km2, odnosno 55 posto, smatra se vodozaštitnom zonom. Poređenja radi, površina cijele općine Novo Sarajevo iznosi 10 km2.

S obzirom na prethodno navedeno, veći dio glavnog grada Bosne i Hercegovine se napaja pitkom vodom iz izvorišta na Ilidži. Osim toga, kako je podsjetio Voloder, sve otpadne vode KS se tretiraju u postrojenjima koja se nalaze u ovoj lokalnoj zajednici.

Pravo na vodu i imovinu

Voloder je ukazao da vodozaštitna zona nije ni opće, ni javno dobro, kako to mnogi misle. Nije opće dobro jer, kako je objasnio, ono što je elementarno za život, kao što su voda i zrak, ne može biti u ničijem vlasništvu. Nadalje, nije javno dobro jer se ne može tretirati kao npr. obično zemljište. Zapravo, vodozaštitna zona je pravno definirana kao dobro od općeg interesa.

Pomoćnik načelnika Ilidže je naglasio da se moraju obeštetiti svi oni kojima se nanosi šteta korištenjem onoga što je dobro od općeg interesa. U ovom slučaju to se odnosi na vlasnike zemljišta u vodozaštitnoj zoni jer imaju velika ograničenja u korištenju tog zemljišta. Velike površine tog zemljišta su u vrlo atraktivnim dijelovima Ilidže.

To znači da se, kako je istakao Voloder, krši pravo na imovinu, a vlast je kriva za to. Dakle, ovo je pitanje prava na pitku vodu i prava na imovinu, za šta je Voloder konstatirao da su garant opstanka ljudi. Naglasio je da Općina Ilidža traži od kantonalne vlasti da donese odluke kojima će se zaštititi izvorišta pitke vode te poštivati pravo na imovinu.

Otkup zemljišta

Napomenuo je da većina vlasnika zemljišta u vodozaštitnoj zoni još nije podnijela tužbe zbog toga što im je prekršeno spomenuto pravo. Također je podsjetio da je prijeratna vlast otkupljivala zemljište u vodozaštitnoj zoni ili davala zamjenske parcele kako bi zaštitila vodozaštitnu zonu. To se prvenstveno odnosi na područje Vrela Bosne. Kako je izjavio Voloder, u posljednjih 25 godina otkupljeno je samo 0,8 posto parcela u vodozaštitnoj zoni.

Ukazao je da je najveći problem na području koje je određeno kao vodozaštitna zona između Sokolović Kolonije i Hrasnice. Procjena je da je prosječna cijena metra kvadratnog zemljišta u ovoj zoni iznosi između 100 i 200 KM, što znači da bi otkup tog zemljišta ukupno koštao 400 miliona KM.

Voloder smatra da ta cijena nije visoka s obzirom na to da pitka voda nema cijenu. Upozorio je da bi troškovi mogli biti mnogo viši ako vlasnici zemljišta podnesu tužbe zbog povrede prava na imovinu.

Upozorio je i na to da je dio vodozaštitne zone već degradiran jer je na tom dijelu izgrađeno 1.200 građevina, za koje se zna, a za koje je teško procijeniti koliku štetu nanose. Šteta bi se mogla procijeniti kada bi se te građevine, kako je naveo, uvele u sistem.

Više puta je naglasio da je prvenstveno na kantonalnim institucijama za rješavanje ovog problema, u suprotnom, kako je zaključio, pitka voda će biti ugrožena.

Muzur: Ilidža je za Kanton na kraju

Načelnik Ilidže Nermin Muzur (NiP) je na početku svog obraćanja izrazio nezadovoljstvo zbog izostanka na tematskoj sjednici Općinskog vijeća Ilidže onih s viših nivoa vlasti za rješavanje navedenih problema.

"Ovo nam je pokazatelj da je Ilidža za KS na kraju, ali je ona zapravo na početku jer ovdje počinje život - pitka voda KS je na Ilidži", poručio je.

Negira da se u rješavanju ovih problema želi pogodovati bilo kome, već da lokalna vlast isključivo insistira da se obeštete vlasnici zemljišta i da se pitka voda zaštiti. Istakao je da problemi uglavnom postoje na spomenutom dijelu između Sokolović Kolonije i Hrasnice, uz desnu obalu rijeke Večerice, što je površina od pet-šest km2.

Pitao je više nivoe vlasti kako to štite vodozaštitnu zonu ako se na njoj prije i poslije rata gradilo.

"Šta to branimo ako je već nešto izgrađeno", dodaje Muzur.

Napomenuo je da se bespravno napravljenim građevinama u vodozaštitnoj zoni isporučuju računi za komunalne usluge.

Osim toga, Muzur je ukazao da je u Istočnoj Ilidži, u blizini vodozaštitne zone izgrađena benzinska puma te da vlast Istočne Ilidže namjerava da u blizini vodozaštitne zone izgradi poslovnu zonu.

Uvjerava da će Općina Ilidža postupiti onako kako to stručnjaci zatraže, što se odnosi i na obuhvate vodozaštitne zone, ali je ponovio da se problemi moraju riješiti. Kako je izjavio, najgore će biti ako situacija ostane kakva jeste. U konačnici, izrazio je nezadovoljstvo zbog toga što su se ostale institucije oglušile na ranije zaključke Općine Ilidža po pitanju vodozaštitne zone.