Igor Radojičić: U Banjoj Luci smo započeli 35 projekata, iako imamo otpore raznih interesnih grupa

Pored ove ponude, došla su još tri pisma - jedne komapnije iz Slovenije, jedne iz Srbije i kompanije iz Litvanije, kojima iskazuju interesovanje za naš poziv, ali nisu poslali nikakvu prateću dokumentaciju, tako da njihove ponude nisu kompletne. Komisija je ostala dalje da utvrđuje sve detalje ove pristigle naizgled kompletne ponude i kada završi taj posao moći će podnijeti izvještaj. Mogu kazati, preliminarno, da sam zadovoljan ovim što sam vidio, radi se o onome što smo tražili u ponudi za gradnju nove toplane na bio masu, kapaciteta od minimalno 50 megavata. Procijenjena investicija je od oko 30 miliona maraka, sa učešćem grada ispod 49 posto, sve ostale detalje utvrdit će komisija.

Vjerujete li da će radovi biti na vrijeme započeti, ide li baš sve po planu ili ipak, kako se može čuti, postoje i velike prepreke i otpori, pogovotvo kada je riječ o izgradnji nove toplane?

Neke stvari idu sporije nego što bismo željeli jer su procedure izuzetno komplikovane. Evo ovaj tender za refinansiranje duga recimo, potrajat će ili može potrajati i tri mjeseca, zbog procesa javnih nabavki. Tako je i sa nekim stvarima koje namjeravamo uraditi kroz privatno-javno partnerstvo, kao što su modernizacija javne rasvjete, autobuskih stajališta ... Procedure su beskrajno komplikovane u formalno-pravnom smislu, ali to ide svojim tokom. Ja sam zadovoljan, ali volio bih da to ide još brže...

Da li je istina da ste zbog ovih projekata izloženi pritiscima nekih interesnih grupacija, kako se nedavno i javno moglo čuti?

Pri svakom poslu koji pokrenete naiđete na to da se to nekome ne sviđa. Kod gradnje novih igrališta neki ljudi se bune, čak i oni koji su tražili ranije da se naprave ta igrališta, sada se bune što se prave igrališta – ljudima nikada ne možete udovoljiti. Kada uđete u gradnju toplane naiđete na sudar sa onima kojima uzimate novac, gdje takođe branite javni intetres. Kada uđete u gradnju nečega možda se sudarite s nečijim tuđim interesima na istom građevinskom zamljištu. Znači svaki ozbiljan projekat i posao obično naiđe na nečiji otpor. Ja bih rekao da je to za sada, ne bih rekao u domenu očekivanog, ali ima neugodnosti, mada mislim da ih možemo prevazići.

Jesu li to jedini problemi da se započeto završi? Kako riješiti finansijske prepreke?

Najviše problema su finansijske i formalno-pravne prirode. Kada bi imali novca koliko imamo ideja i projekata bilo bi sjajno, jer puno toga smo zakotrljali a za to trebaju milionska sredstva. Formalno-pravne prepreke su uglavnom vezane za Zakon o javno-privatnom partnerstvu. Neke stvari pokušavamo riješti u partnerstvu s kompanijama, poputi dječjih igrališta koja su donacije društveno odgovornih kompanija. Želimo da na sličan način realizujemo i neke stambene objekte, konferencijsku dvoranu, sportsku dvoranu, javnu rasvjetu. međutim, i tu je formalno – pravni okvir sa Zakonom o javno-privatnom partnerstvu, jako komplikovan i kao takav nas usporava.

Kakva je po tom pitanju saradnja sa vlastima RS, da li se razgovara o izmjenama zakona i pojednostavljivanju procedura?

Mi imamo već inicijativu za promjenu nekoliko zahtjeva, očekujem da će brzo u proceduuru ići izmjene Zakona o komunalinm djelatnostima i izmejene Zakona o uređenju prostora i građenja. One su nam ograničavajući faktor kod ovih građevinskih poslova, komunalnih i infrastrukturnih, a bit će potrebno sjesti i razgovarati ozbiljno i o Zakonu o privatno javnom partnerstvu. Rano je

Hoćete li se iduće godina za Dan grada moći pohvaliti da su prepreke savladane i da su i ovi projekti realizovani ili u podmakloj fazi realizacije?

Rano je još razgovarati o tome, ali od ovih 35 projektnih zadataka koji su pokrenuti ja se nadam da će bar pola biti u poodmakloj fazi realizacije. Za neke će trebati više godine, posebno kada govorimo o ovim projekti koji se tiču javno-privatnog partnerstva jer su tu procedure znatno sporije.