On je podsjetio da je Bralo u julu 2005. u Tribunalu priznao da je počinio brojne zločine na području Viteza u aprilu i maju 1993. godine dok je bio pripadnik "Džokera", antiterorističkog voda Četrvrte bojne Vojne policije HVO-a.
Bralo je priznao da je nožem ubio ženu u selu Nadioci i da je u Ahmićima ubio čovjeka, podmetnuo požare u više bošnjačkih kuća, te postavio i detonirao eksplozive kojima je uništena džamija u donjem dijelu sela. Bralo je pomagao i prilikom ubistva 14 civila bosanskih Muslimana, članova porodice Salkić, i porodice Mehmeda Čeremića, od kojih su devetero bila djeca. Blizu sela Kratine je pretukao i poslije toga ubio trojicu muškaraca bosanskih Muslimana.
Bralo je priznao da je u više navrata okrutno silovao i zlostavljao jednu Bošnjaknju. Također je učestvovao u nezakonitom zatočenju i nečovječnom postupanju s bošnjačkim civilima koji su korišteni za kopanje rovova oko sela Kratine i kao živi štitovi u cilju zaštite snaga HVO-a od snajperskog djelovanja.
Poslije priznanja krivice, Bralo je sudu predao i ručno napisano "izvinjenje" u kojem između ostaloga stoji da se stidi svojih djelovanja i svog ponašanja, saopćio je Hellman.
On je podsjetio kako je prilikom odmjeravanja kazne od 20 godina zatvora, sudsko vijeće uzelo u obzir neke olakšavajuće okolnosti kao što su iskreno kajanje, pomoć u pronalaženju ostataka nekih od žrtava i priznanje krivice, uključujući za zločin progona za koji se isprva nije teretio.
U svojoj žalbi, odbrana Miroslava Brale tvrdi da sudsko vijeće nije u dovoljnoj mjeri uzelo u obzir specifične olakšavajuće okolnosti i da se dozvoli iznošenje nekoliko novih dokaznih predmeta koji prema odbrani pokazuju da je Bralo u značajnoj mjeri sarađivao s tužilaštvom.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
