{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


I 21 godinu nakon rata u BiH neeksplodirana ubojna sredstva predstavljaju opasnost za građane, čak i u centru grada

22.9.2016. u 18:51
35
51
I 21 godinu nakon rata u BiH neeksplodirana ubojna sredstva predstavljaju opasnost za građane, čak i u centru grada
35
I 21 godinu nakon rata u BiH neeksplodirana ubojna sredstva predstavljaju opasnost za građane, čak i u centru grada
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Na području Kantona Sarajevo tokom 2015. i u dosadašnjem periodu 2016. godine pronađeno je nekoliko hiljada neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) koja i 21 godinu nakon rata predstavljaju veliku opasnost za građane. Pripadnici Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) svakodnevno prime više od deset poziva građana koji su u svojoj blizini primijetili neko ubojno sredstvo iz proteklog rata.
Prema riječima direktora FUCZ Fahrudina Solaka, NUS je u Bosni i Hercegovini opasan i 21 godinu nakon rata, a timovi za uklanjanje takvih sredstava se svakodnevno susreću s velikom opasnošću.

"NUS predstavlja veliku opasnost, ne samo za građane KS, već i cijele BiH. Jučer smo imali prijavu da se u mezarju u naselju Kobilja Glava nalazi granata na dubini od 50 centimetara, a danas je prilikom izvođenja radova na rekonstrukciji platoa Centra Skenderija pronađena eksplozivna naprava, tačnije minobacački projektil 120 milimetara koji je bio velike ubojne moći, a svi koji žive u BiH znaju šta predstavlja minobacački projektil od 120mm", kaže Solak i dodaje kako se od njegove ubojne moći moglo povrijediti mnogo građana koji su se nalazili u blizini.

Aviobombe iz Drugog Svjetskog rata, a minobacači iz posljednjeg rata u BiH



Eksplozivna naprava koja je danas pronađena na Skenderiji bit će sutra uništena, a građani se pozivaju na oprez, jer je riječ o velikoj eksploziji.

Današnji slučaj na Skenderiji je samo jedan u nizu, jer je, podsjeća Solak, nedavno pronađena aviobomba na kružnom toku u naselju Buća Potoku, potom na parkingu na Alipašinom Polju, tokom izgradnje zgrade na Dolac-Malti, kao i prilikom polaganja kabla u Bosanskoj Otoci.

"Ovdje su se desila tri velika rata, a kada pronađemo aviobombe znamo da su iz Drugog svjetskog rata, dok su minobacački projektili većinom iz posljednjeg rata od 1992. do 1995. godine. Nedavno smo iz rijeke Une izvadili stotine raznih sredstava NUS-a (bombe, pištolje, minobacače, tromblone) što je bilo strašno vidjeti", kaže naš sagovornik.

Dodaje kako minska polja također predstavljaju veliku opasnost te da je nedavno u Bugojnu jedan momak smrtno stradao, a nekoliko ih je povrijeđeno u minskom polju.

"Apeliramo ljudima koji pronađu nešto što bi moglo podsjećati na eksplozivnu napravu da je ne uklanjaju ili ne diraju sami, već obavezno pozovu policiju koja će kontaktirati FUCZ. Nipošto ne dirati takva sredstva, zvati policiju i Civilnu zaštitu kako bismo pregledali da li to predstavlja opasnost za uklanjanje", zaključuje Solak.

Najviše neeksplodiranih sredstava na brdu Žuč i planini Igman



Enver Grahić je vođa tima za uklanjanje eksplozivnih sredstava u KS, a za Klix.ba kaže kako svakodnevno prime desetine pozive građana o NUS-u. Tim za uklanjanje eksplozivnih sredstava za Kanton Sarajevo djeluje putem Operativnog centra Civilne zaštite KS i to na poziv građana.

"Nakon poziva izlazimo na teren i postupamo prema daljoj proceduri. Prošle godine smo imali 536 zadataka na području KS, (minobacačke mine, ručne bombe, razna sredstava) koja su porijeklom iz Drugog svjetskog i posljednjeg rata u BiH. U posljednjih 20 godina pronašli smo mnogo aviobombi što se tretira kao najkomplikovanija situacija kada je u pitanju ta vrsta posla pri FUCZ-u, potom ručne bombe bez kašika koje nisu eksplodirale, a tim kojim rukovodim je edukovan da radi u raznim situacijama", kaže Grahić.

Prema njegovim riječima, najviše sredstava ima na liniji razgraničenja, na brdu Žuč i planini Igman, ali da ta pojava nije rijetkost ni u centru grada.

"Gdje god se zakopa, može se pronaći neko ubojno sredstvo. Jučer smo iz korita rijeke Bosne izvadili ručne bombe, minobacače i rakete. Do septembra ove godine odgovorili smo na 338 zadataka i svake godine je između 500 i 600 zadataka, a pored poslova na poziv građana, radimo i samostalne zadatke", ističe Grahić.

U posljednje vrijeme povećan je broj pronalaska neeksplodiranih ubojnih sredstava zbog ekspanzija gradnje i razvijanja poslovnih zona u i oko Sarajeva.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: