Historičar Enes Dedić: Dan državnosti BiH je podsjetnik na prošlost i putokaz za budućnost
Posmatrano s historijskog aspekta, državnost jedne zemlje predstavljaju višeslojni procesi i događaji diktirani pravilima i normama vremena u kojima su se odvijali. Doktor historije Enes Dedić ističe da elementi državnosti BiH datiraju još iz 10. vijeka.
"Najraniji elementi državnosti na bosanskohercegovačkom prostoru dijagnosticirani su u historijskim izvorima iz sredine 10. vijeka. Najkasnije u ovom vremenu formirano je feudalno državno biće sa svim neophodnim pratećim elementima karakterističnim za srednjovjekovno doba. Uobičajena pojava izmjene oblika državnosti, odnosno razvoja državnog organizma u srednjovjekovnoj Bosni odigrala se u drugoj polovini 14. vijeka, odnosno 1377. godine kada je ova zemlja iz ranga banovine uzdignuta u rang kraljevine", kaže Dedić.
Tadašanja Bosna je, tvrdi, imala sve onovremene državne atribute poput ostalih evropskih kraljevina, što podrazumijeva postojanje vladarske dinastije, krune, državnog sabora, grba i prijestolnice.
"Nestanak elemenata državne vlasti, odnosno diskontinuitet samostalnosti do kojeg je u slučaju Bosanskog kraljevstva došlo 1463. godine, nije samo specifikum ove zemlje, nego se radi o uobičajenoj matrici koju su gotovo paralelno doživjele sve države jugoistočne Evrope", istakao je naš sagovornik.
Odlukama prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), uz prisustvo 247 delegata iz svih dijelova zemlje, usvojena je rezolucija kojom je Bosna i Hercegovina konstituisana kao ravnopravna federalna jedinica u Jugoslaviji te je iskazana odlučnost naroda BiH da njihova država bude zajednica u kojoj će biti uspostavljena ravnopravnost svih naroda.
"Odlukama ovog akta u suštini je obnovljena državnost Bosne i Hercegovine te su priznate državne granice prema odlukama Berlinskog kongresa iz 1878. godine. Mislim da su opći elementi državnosti BiH ukorijenjeni u svijesti naroda u našoj zemlji. Posmatrano u općim parametrima građani su solidno upoznati o vlastitoj historiji, a samim tim i o obilježavanju 25. novembra koji je postao simbol državnosti BiH", kaže Dedić.
Državnotvorne elemente je, tvrdi, potrebno konstantno sagledavati u najširem obimu. Ipak, opterećeni nastavni planovi omogućavaju samo šturo i fragmentarno prikazivanje historijskih događaja epizodnog karaktera.
"Spomenutu višeslojnost ove problematike u školama treba pojašnjavati i naglašavati, kako bi se na najbolji način kod učenika formirala jasna slika o historijskim procesima koji su se odvijali na našem prostoru. Upravo je to jedan od važnih zadataka prosvjetnih radnika. Zaseban problem predstavlja činjenica kako na prostoru BiH egzistira više različitih nastavnih planova, samim tim i udžbenika koji se koriste u nastavi, a koji učestalo nude dijametralno suprotne stavove o bosanskohercegovačkoj historiji", ističe Dedić.
Zaključuje da Dan državnosti Bosne i Hercegovine ne treba biti samo podsjetnik na prošlost, nego da njegove vrijednosti moraju biti putokaz za budućnost.
"Kada se osvrnemo na historijat bosanskohercegovačke državnosti, jasno se kristališe kako se radi o najvažnijoj niti koja beskompromisno pripada svim građanima ove zemlje. Upravo o tome govore i zaključci Rezolucije prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a koji proklamuju ravnopravnost svih naroda koji žive na ovom prostoru. U tom kontekstu treba posmatrati i obilježavanje ovog datuma na koji imaju pravo svi građani BiH. Odnos prema državi u kojoj živimo i njenoj postojanosti bit će iznimno dobar indikator stanja društva u vremenu koje je pred nama. Istrajnost u bilo kojem obliku negiranja državnosti Bosne i Hercegovine ne predstavlja podlogu za značajnije iskorake u svjetliju budućnost. Radi se o historijskim faktima koji su uveliko apsolvirani i nedvojbeni. Mlađe generacije svakako mogu doprinijeti kako bi dan državnosti dobio zasluženi status u svim dijelovima Bosne i Hercegovine", kaže Enes Dedić.
Podsjećamo, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a u kojoj je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih. Na zasjedanju je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene granice iz vremena srednjovjekovne Bosne, a BiH je definisana kao ravnopravna republika Jugoslavije. Odluka ZAVNOBIH-a je ozvaničena na Prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
Sjećate li se ove golčine? Majstorija legende Premijer lige iz 2011. godine kruži društvenim mrežama
