Historia est mater studiorum: Kako je Dodik pravio državne institucije koje danas želi rušiti

Najbolji pokazatelj politike dvostrukih aršina su stenogrami sa sjednica od prije petnaest i više godina, koji eksplicitno pokazuju koliko su političari iz SNSD-a srčano gradili državne institucije.

Historia est mater studiorum

"SNSD aktivno učestvuje u reformi odbrane iz nekoliko razloga. Najvažniji razlog je bio što reforma odbrane i zakonske promjene koje se ovdje dešavaju u velikom dijelu koreliraju s našim, našom strategijom i našom vizijom odbrambenog sistema u Bosni i Hercegovini".

Ovim riječima je tadašnji SNSD-ov zastupnik Milorad Živković obrazložio razloge zbog kojih će SNSD na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održane 28. septembra 2005., podržati usvajanje Zakona o odbrani BiH, na osnovu kojeg su nešto kasnije formirane i Oružane snage BiH.

Danas, nešto više od 16 godina kasnije, SNSD tvrdi da im je taj zakon za koji su glasali i koji je "korelirao s njihovom strategijom i vizijom odbrambenog sistema u BiH" zapravo nametnut te da su Oružane snage BiH neustavne.

"Na osnovu člana III. 5. a) i IV.4. a) Ustava BiH, Parlamentarna skupština BiH na sjednici Zastupničkog doma, održanoj 28. septembra 2005. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 5. oktobra 2005. godine, usvojila je Zakon o odbrani BiH", glasi uvod objave u Službenom listu BiH, kojom je Zakon o odbrani stupio na snagu, a koju je u svojstvu tadašnjeg predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH potpisao SNSD-ov Nikola Špirić.

Zakon za koji su 2005. godine SNSD-ovci ustvrdili da je donesen na osnovu Ustava BiH, što je Špirić ovjekovječio i svojim potpisom, danas zvaničnici te istre stranke predstavljaju kao "neustavan".

"Dakle, želim danas s ove govornice da čestitam svima onima koji u BiH nisu štedjeli trud tražeći kompromis da se dođe do bitnog zakonskog projekta. Dakle, mi imamo danas jedan, rekao bih možda lagan zadatak. Možda bi dobro bilo poslije svih žestokih priča i rezervi, nakon postignutog kompromisa i konsenzusa, prije svega da pošaljemo građanima poruku da dobijaju dobar Zakon o odbrani BiH. Namjera ovih zakona iz oblasti sigurnosti jeste da se svakom čovjeku u ovoj zemlji podari siguran ambijent u kojem žive", poručio je Špirić tokom sjednice.

Nije poznato da li su Momčilo Novaković i Dušanka Majkić aplaudirali ovom Špirićevom istupu, ali je poznato da su sve troje SNSD-ovaca glasali i za Zakon o odbrani i za Zakon o službi u Oružanim snagama BiH, koji je usvojen na istoj sjednici.

Dodikova vlast proces neustavnih pokušaja stavljanja van snage državnih institucija i formiranja novih parainstitucija u entitetu RS započinje stavljanjem van snage Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH.

To je zakonsko rješenje Zastupnički dom usvojio 14. maja, a Dom naroda 17. juna 2008. godine. Nije teško pretpostaviti na koji su način glasali SNSD-ovi parlamentarci.

"Ja želim također izraziti zadovoljstvo što smo danas u situaciji da usvojimo ovaj zakon, a i činjenica je da ljudi iz SNSD-a, kada rade jedan ovako ozbiljan posao, rade ga dobro i rade ga na zadovoljstvo svih. Nama je zadovoljstvo da je ministar Nović (Sredoje Nović, SNSD-ov ministar civilnih poslova, op.a.) proveo, ja mislim, sa članovima Ustavnopravne komisije više vremena nego što je cijelo Vijeće ministara provelo na nekim drugim stvarima i da je, na kraju, došao do jednog zakona kojim su svi zadovoljni, u kojem je učestvovala i struka i svi oni koji su imali priliku da kažu svoje mišljenje. Ovo je važno pitanje ne samo za državu, za instititucije, ovo je važno pitanje i za običnog čovjeka. Tiče se njegovog odnosa prema ovoj materiji. Važno je da je ona regulisana", kazao je tokom sjednice Zastupničkog doma SNSD-ov zastupnik Drago Kalabić.

Dakle, SNSD ne samo da je podržao usvajanje ovog zakona i osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, za koju danas tvrde da je "neustavna", već je SNSD-ov Sredoje Nović bio jedan od najzaslužnijih za kreiranje ovog zakonskog rješenja i osnivanje nove državne institucije.

Malo se pokajali

Za SNSD danas je "neustavna" i Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH. Tako ne kaže Zakon o OSA-i BiH, koji su oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila 22. marta 2004. godine i to na osnovu "člana IV.4.a) Ustava BiH". Svjedoči tome i potpis SNSD-ovog Nikole Špirića na ovo zakonsko rješenje u svojstvu predsjedavajućeg Zastupničkog doma, ali i glasovi SNSD-ovih parlamentaraca na osnovu kojih je zakon usvojen.

"SIPA-i zabraniti djelovanje na prostoru RS-a i dati joj rok da je napusti. Ako se to ne dogodi, onda ćemo primjerenim mjerama to učiniti. Ovo ništa nije anarhično, radikalno niti se ovime želi destabilizovati situacija. Ovo je samo jačanje Ustava i dejtonske pozicije RS-a", poručio je Dodik 12. oktobra.

Pokušaj tjeranja SIPA-e nije "jačanje Ustava i dejtonske pozicije RS-a", a definitivno je kršenje Dejtonskog sporazuma, Ustava BiH i zakonskog rješenja koje su izglasali upravo kadrovi Dodikove stranke.

Zakon o SIPA-i usvojen je na sjednici Zastupničkog doma, održanoj 23. aprila 2004. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 4. maja 2004. godine, također pozivajući se na Ustav BiH.

U Zastupničkom domu je za usvajanje ovog Zakona glasao 31 zastupnik, niko nije bio protiv, a dvoje su bili suzdržani. Nikola Špirić ovaj put nije glasao za Zakon o SIPA-i, ali ne zato što se protivio formiranju ove agencije, već zato što je bio odsutan sa sjednice. Njegove stranačke kolege nisu propustile priliku da glasom "za" doprinesu formiranju SIPA-e, za koju danas tvrde da je "neustavna".

SNSD-ovi zastupnici su 11. maja 2004. godine glasali za usvajanje Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, baš kao i za zakone kojima je uspostavljen sistem indirektnog oporezivanja u BiH, koji danas nastoje osporiti i vratiti u nadležnost entiteta.

Sve usvojeno na temelju Ustava BiH

Za svaki zakon usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji SNSD danas nastoji osporiti tvrdeći da se radi o nametnutom ili neustavnom rješenju, glasali su upravo SNSD-ovi parlamentarci, dok se u tekstu svakog "spornog" zakona, a većinu od njih potpisuje SNSD-ov Nikola Špirić, ističe da su usvojeni na temelju Ustava BiH.

Da su sve nadležnosti koje je državni nivo vlasti preuzeo od entiteta zapravo ustavne potvrđuje upravo Dejtonski mirovni sporazum, "izvorni Dejton", odnosno njegov Aneks IV – Ustav BiH.

Upravo je Dejtonskim sporazumom, tačnije članovima III 5. a) i IV 4. a) Ustava BiH, predviđena mogućnost preuzimanja nadležnosti i uspostavljanja dodatnih institucija. Mogućnost vraćanja tih nadležnosti entitetima nije predviđena, naročito ne jednostranim odlukama entitetskih parlamenata, što SNSD danas nastoji ostvariti.

S tim u vezi, jasno je da su Dodikove najave vraćanja nadležnosti entitetu RS, formiranje entitetskih parainstitucija ili prijetnje protjerivanjem državnih institucija s prostora tog bh. entiteta zapravo najozbiljniji nasrtaj na Dejtonski mirovni sporazum.