{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Heroin zaobilazi BiH zbog loše putne infrastrukture, raste upotreba amfetamina i ekstazija

10.4.2018. u 18:02
223
198
Heroin zaobilazi BiH zbog loše putne infrastrukture, raste upotreba amfetamina i ekstazija
223
Heroin zaobilazi BiH zbog loše putne infrastrukture, raste upotreba amfetamina i ekstazija
Ovisnička scena u BiH nije se znatno mijenjala posljednjih godina, a može se reći kako postoji izvjesno smanjenje upotrebe heroina, porast upotrebe amfetamina i ekstazija, kao i povećan interes za novim sintetičkim drogama, govore podaci kojim raspolaže Ministarstvo sigurnosti BiH.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH će se na narednoj redovnoj sjednici izjasniti o Prijedlogu državne strategije nadzora nad opojnim drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u BiH, a koji je na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH utvrdilo Vijeće ministara BiH.

U Prijedlogu državne strategije koji se odnosi na pregled stanja zloupotrebe opojnih droga u BiH navodi se da je BiH u međunarodnom prometu narkotika ostala i dalje uglavnom tranzitna zemlja preko koje se odvija krijumčarenje opojnih droga ka većim potrošačkim centrima u zapadnim zemljama. Pored ograničenosti narkotičkog tržišta u BiH, razlozi za prebacivanje opojnih droga dalje prema zapadu leže u dobiti koja je mnogo veća prilikom preprodaje u zemljama EU.

"Produkti kanabisa, heroina i sintetičke droge su još uvijek najčešće opojne droge u BiH, u smislu njihovog krijumčarenja i njihove upotrebe. Marihuana je pogodna za proizvodnju i na području BiH, a plantaže marihuane i vještačke laboratorije za proizvodnju marihuane su pronađene u različitim krajevima naše zemlje. U BiH su pronađeni manji zasadi marihuane. Najveći dio marihuane na područje zemalja Balkana stiže iz Republike Albanije u kojoj su najpovoljniji uslovi za proizvodnju i najniže cijene. U BiH je posljednjih godina povećana količina privremeno oduzete genetski modificirane marihuane tzv. skanka pa je povećano i krijumčarenje ove opojne droge preko granice BiH", piše u Prijedlogu strategije.

Ističe se kako krijumčarenje heroina najvećim dijelom zaobilazi BiH zbog loše putne komunikacije i konfiguracije terena pa se heroin uglavnom krijumčari kamionima i autobusima koji idu iz jugoistočne Azije, kroz Tursku, Bugarsku, Srbiju i Hrvatsku.

"Sintetičke opojne droge ekstazi i amfetamin speed uglavnom dolaze iz Kraljevine Holandije u zemlje istočne Evrope, a jedan manji dio, zavisno od potreba tržišta, završava i na području BiH. Sintetičke droge se često koriste kao sredstvo plaćanja drugih vrsta opojnih droga koje se vraćaju u EU. Organizovane kriminalne grupe međusobno sarađuju na području BiH, ali i izvan granica BiH, posebno s kriminalnim grupama koje djeluju na području zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije", navodi se u strategiji.

Ministarstvo sigurnosti navodi i da se ovisnička scena u BiH nije znatno mijenjala posljednjih godina, a da se može reći kako postoji izvjesno smanjenje upotrebe heroina, porast upotrebe amfetamina i ekstazija, kao i povećan interes za novim sintetičkim drogama.

U 2011. godini evropsko istraživanje o alkoholu i drogama u školama (ESPAD) je drugu put provedeno u FBiH i to od novembra do decembra 2011. godine. Uzorak se sastojao od 122 srednje škole i 195 razreda, odnosno 4.528 učenika drugih razreda srednjih škola, od koji je 3.812 učenika rođeno 1995. godine, što je bila ciljana populacija, a u periodu u kojem su se podaci prikupljali, većina ih je bila u drugom razredu srednje škole.

"Godine 2011. u Republici Srpskoj ESPAD je proveden među petnaestogodišnjim učenicima (rođenim 1995. godine), tačnije, među srednjoškolcima koji su upisani u prvi razred srednje škole u akademskoj 2010/2011. godini. Stratificirani, slučajni uzorak na cijeloj teritoriji RS-a je bio primijenjen, a uzorak se sastojao od 3.132 učenika prvih razreda srednjih škola. Životna prevalencija za gotovo sve tvari u FBiH je bila dvostruko veća od one u RS-u. Kanabis je najčešće zabilježena nedozvoljena tvar koju su koristili 15-godišnjaci i 16-godišnjaci u oba entiteta (8,2 posto u FBiH i 4,5 posto u RS-u), a slijede sedativi (8,2 posto) i inhalanti (5,3 posto)", piše u Prijedlogu strategije.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: