Hemijski otpad u Mostaru prijeti poput tempirane bombe, a niko ga ne uklanja

Ovu informaciju uz fotografije i dokaze o opasnosti redakciji portala Klix.ba dostavili su zabrinuti mještani, koji u nemilosti vladajućih struktura jedinu nadu polažu u moć medija i javno iznošenje problema.

Hemijska sredstva i otrovni otpad se nalaze u bačvama, plastičnim posudama, kartonskim kutijama i staklenim ampulama razbacani po prostorijama bivše kasarne, bez ikakve zaštite i osiguranja neposredno uz mostarski izolatorij, gdje svakodnevno dolaze građani oboljeli od koronavirusa.

Mještani kažu kako su u strahu od opasnog otpada svaki dan i onoga što može izazvati zbog dugotrajnog stajanja i nedjelovanja nadležnih službi.

Navode kako je svaki dan sve veća opasnost od mogućnosti da u prostorije s opasnim otrovima neko uđe i izazove neželjene posljedice ili da samo od stajanja sve odleti u zrak.
Pored toga se pitaju da li opasni hemijski otpad u Rodoču već godinama uništava živote ljudi u tom kraju, jer prema statistikama svaki treći oboljeli stanovnik Rodoča premine od karcinoma.

Iz dokumentacije se jasno vidi kako je hemijski otpad na tom lokalitetu pronađen još 2019. godine, kada su službenici Civilne zaštite HNK, izlaskom na teren, ustanovili da se radi o opasnom hemjskom otpadu i tražili pomoć svih nivoa vlasti, ali niko još nije djelovao.

Sekretarka Civilne zaštite HNK Nasta Vidović je, za Klix.ba, pojasnila da je objekat u kojem se nalazi hemijski otpad u vlasništvu Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, koji je dobila odlukom Vlade HNK od Oružanih snaga BiH i da su oni obavezni zaštititi ga.

"Veliki propust su napravili u agenciji, kao i u Oružanim snagama BiH, jer su primopredaju objekta izvršili bez pregleda", kazala je Vidović te napomenula kako su sve nadležne službe, kao i vlasnik objekta, upoznati o opasnostima hemikalija koje se tu nalaze.

Direktor uprave civilne zaštite HNK Eugen Ćubela za Klix.ba kaže kako je i sam zabrinut zbog činjenice da se godinama nije iznašlo rješenje za uklanjanje opasnog otpada u Rodoču.

"Mi smo još 2019. godine tražili pomoć za uklanjanje hemijskog otpada od svih nivoa vlasti, ali nažalost problem još uvijek nije riješen. Uradili smo sve što je u našim ovlastima, slali dopise u više navrata i još nam jedino ostaje da tražimo pomoć EUFOR-a", kaže Ćubela.

Podsjeća da su 2019. godine uputili dopis Federalnoj upravi civilne zaštite i tražili uklanjanje hemikalija te dobili odgovor s potpisom tadašnjeg direktora FUCZ Fahrudina Solaka da je utvrđeno postojanje minsko-eksplozivnih sredstava, ali da nemaju kapacitete riješiti problem.

U rješavanje problema nije se mogao uključiti ni Zavoda za javno zdravstvo HNK, iz kojeg im je odgovoreno da nemaju sofisticiranu opremu za radiološku i hemijsku zaštitu radi detekcije analize i davanja stručnog mišljenja o vrsti i opsegu hemijskih sredstava.

"Nažalost, taj otpad i dalje stoji u Rodoču, a mi ga ne možemo izmjestiti, jer je potrebna skupocjena oprema koju ne posjedujemo. Mi s kantonalnog nivoa ne možemo uraditi ništa bez pomoći državnog nivoa ili EUFOR-a", kazao je Ćubela, koji je, kako tvrdi, prije nekoliko dana po ko zna koji put ponovo tražio od FUCZ-a da nešto uradi po tom pitanju.

Pojašnjava da je prema proceduri ovlaštena Federalna uprava civilne zaštite, nakon što je ustanovila da problem ne može riješti, trebala tražiti pomoć sa državnog nivoa, od Ministarstva sigurnosti i odbrane ili od EUFORA, a ne dozvoliti da pada sve u zaborav.

"Nama ostaje jedino da mi direktno tražimo pomoć EUFOR-a", zaključio je Ćubela zabrinut zbog problema koji od 2019. godine još nije riješen.