BiH
0

Helsinški komitet za ljudska prava u BiH: 2007. je izgubljena godina

FENA
Zastoj u provođenju reformi i ponovno zaoštravanje političkih odnosa na međunacionalnoj osnovi, osnovne su karakteristike protekle godine, navodi se u Izvještaju o stanju ljudskih prava u BiH za 2007. godinu Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH.

Unatoč tome, BiH je parafirala Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom ostavljajući tako otvorenom mogućnost ubrzanja reformskih procesa, uključujući i one na području uspostave pravne države i poštovanja ljudskih prava i sloboda, a time i približavanja ulasku u EU, kazao je na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Srđan Dizdarević prezentirajući Izvještaj.

Da je 2007. godina u suštini izgubljena sa stanovišta provođenja reformi i neophodnih promjena najbolje ilustruje podatak da je od predviđenih 135 zakona, na nivou BiH, usvojeno svega 27. U oblasti ljudskih prava, nadležno Ministarstvo je u parlamentarnu proceduru uputilo svega 13 posto predviđenih i planiranih zakona, a BiH nije uspjela ispuniti dvije trećine uvjeta koje je Evropska unija postavila u prioritetima i uvjetima evropskog partnerstva tako da se spisak neispunjenih uvjeta penje na 72, kazao je Dizdarević.

Dodao je da BiH zauzima 84. mjesto u svijetu, prema podacima Transparancy Internationala, kada se radi o percepciji korupcije, što također ilustruje stanje u kome se zemlja nalazi sa stanovišta vladavine prava.

U Federaciji BiH nisu ispoštovane ni neke odluke Ustavnog suda uključujući i one koje se odnose na neustavnost Zakona o državnoj službi u FBiH i Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica.

Helsinški komitet za ljudska prava preporučuje premijeru Vlade FBiH da poduzme mjere na usaglašavanju Zakona o pravima boraca i članova njihovih porodica i Zakona o državnoj službi u FBiH s presudama Ustavnog suda FBiH.

Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH je naglasio da su u protekloj godini bili učestali napadi premijera Republike Srpske Milorada Dodika i drugih čelnika njegove stranke na predstavnike civlnog društva i jedan broj novinara i nezavisnih medija.

Posebno je na udaru bio Transparancy Internacional i njegov izvršni direktor Boris Divjak. Ove pojave zaslužuju najoštriju osudu demokratske javnosti jer predstavljaju opasnu i ozbiljnu prijetnju temeljnim vrijednostima demokratije i otvorenog društva, kazao je Dizdarević.

Helsinški komitet preporučuje premijeru Vlade RS-a Miloradu Dodiku da poštuje odredbe Ustava RS-a prema kojima je garantovano pravo na slobodu izražavanja, slobodu udruživanja i slobodu mirnog okupljanja.

Trinaestu poslijeratnu godinu 3.743 povratnička domaćinstva dočekala su bez električne energije, a u 43 bh. općine na 106 lokacija, zvanično, još živi više od 2.700 porodica u kolektivnim centrima. Nezvanično, na još stotinjak lokacija smješteno je barem 1.500 ljudi koji nisu ničija briga i koji nemaju nikakav status.

UNHCR u 2007. bilježi oko 6.000 povratnika navodeći da se od 1996. do početka oktobra 2007. kućama vratilo 446,215 izbjeglih i 577,750 raseljenih. Ukupno 1.023.965 povratnika. To je nešto više od 46,5 posto od 2,2 miliona ljudi za koje je konstatovano da su u periodu 1991.-1995. napustili mjesta predratnog boravka.

U proteklim godinama izvršene su brojne reforme u oblasti pravosuđa s ciljem da se poveća njegova efikasnost i uspostavi nezavisnost. U tom okviru je izvršena reforma zakona o parničnom postupku kao i krivičnih zakona. Izvršen je izbor sudija i tužilaca od novouspostavljenog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Povećana su primanja sudija i tužilaca kao jedna od mjera koje su trebale da stvore preduvjete njihove nezavisnosti. Osnovani su Sud i Tužilaštvo na nivou države.

Kada je riječ o pravosuđu u BiH, gotovo i nema procesuiranja organizovanog kriminala, iako mediji vrve od informacija vezanih upravo za ove pojave. Tužilaštva ne reaguju na ovaj vid kriminala što bitno utiče kako na ugled pravosuđa tako na povjerenje koje građani imaju u pravosudni sistem, kazao je Dizdarević.

Praznina nastala prestankom važenja Pravila rimskog puta najdirektnije se odrazila na slobodu kretanja u regionu u slučaju bh. građanina Ilije Jurišića koji je 11. maja 2007. uhapšen na beogradskom aerodromu u Republici Srbiji pod sumnjom da je počinio ratni zločin 1992. godine u Tuzli.

Pravila rimskog puta su nalagala da svaka optužnica za ratni zločin počinjen na prostoru bivše Jugoslavije mora ići na provjeru u Haški tribunal koji bi onda donosio odluku da li predmet zadržava u svojoj nadležnosti ili ga ustupa pravosuđima zemalja u regiji. Namjera je bila da se onemoguće vlasti u regiji da traganje za ratnim zločinima zlouptrebljavaju u dnevnopolitičke svrhe. Tako je i predmet „Tuzlanka kolona“ u kojem se nalazi i ime Ilije Jurišića nakon analize Haškog tužilaštva 2004. vraćen na postupanje pravosudnim institucijama BiH čime je utvrđena nadležnost. Nažalost, od tog trenutka Tužilaštvo BiH nije uradilo gotovo ništa na ovom predmetu.

Naredba Tužilaštva BiH o provođenju istrage u ovom slučaju uslijedila je tek tri dana nakon hapšenja Jurišića u Beogradu, a u odnosu na vrijeme kada je predmet vraćen pravusuđu BiH sa zakašnjenjem od tri i po godine.

Iz analize kompletnog slučaja sasvim je očigledno da je Iliji Jurišiću onemogućeno pravo na fer i pravičan sudski postupak, da je on dvostruka žrtva; inertnosti bosanskohercegovačkog tužilaštva i vlasti i ignorantskog odnosa pravosudnih organa Srbije spram konvencija koje regulišu ovu oblast. Dokumentacija svjedoči da paralelna istraga u slučaju «Tuzlanska kolona» teče danas i u BiH i u Srbiji, navodi se u Izvještaju.

Uvid u dokumentaciju predmeta otkrio je da ni lični podaci građana BiH nisu zaštićeni u skladu s međunarodnim dokumentima koji regulišu ovu oblast. Naime, bez znanja državnih organa BiH podaci o Jurišiću su iz baze CIPS-a dostavljeni Srbiji putem institucija Republike Srpske.

Tokom dvije godine mandata Državna komisija za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana je provjeravala državljanstva izdata osobama porijeklom van granica bivše Jugoslavije. Obrađeno je 1.255 predmeta. Rješenjima Komisije oduzeto je 661 državljanstavo stečeno od 6. aprila 1992. do kraja 1995., većinom osobama afro-azijskog porijekla.

U 2007. je deportovana samo jedna osoba, Alžirac Atau Mimun.

Do kraja 2007. pred Državnim sudom BiH našlo se 40 predmeta naturalizacije. U toku 2006. kod ovog suda bilo je zaduženo šest, a u 2007. godini 34 predmeta. Tokom 2006. riješena su četiri, a u 2007. tri predmeta naturalizacije – ukupno sedam.

Od do sada sedam riješenih, u dva slučaja su tužbe uvažene i predmeti vraćeni donosiocu konačnog upravnog akta na ponovno odlučivanje, dok su u pet predmeta tužbe odbijene, što znači da su rješenja postala izvršna.

Tokom 2007. podneseno je 145 zahtjeva za azil za 568 osoba.

Nijedan zahtjev nije riješen pozitivno, 48 ih je odbijeno, rješavanje 21 postupka je obustavljeno jer se tražitelji azila nisu javili za registraciju ili intervju, a postupak u vezi s 97 zahtjeva je u toku.