Konstatacija Komiteta iz 2011. godine da "vlasti nisu učinile gotovo ništa na uspostavi normalnog i regularnog funkcionisanja države, niti na reformama potrebnim za približavanje BiH Evropskoj uniji", nažalost, odgovarajuća je i za proteklu godinu, istaknuto je na današnjoj prezentaciji.
Komitet je tu konstataciju argumentirao brojnim činjenicama.
Naprimjer, privremena uspostava vlasti na državnom nivou, te implementacija izbornih rezultata iz 2010. godine, koja je završena tek 2012., uzrokovali su međustranačka mimoilaženja, prestrojavanja na političkoj sceni i gotovo apsolutni zastoj u radu izvršne i zakonodavne vlasti na nivou BiH, ali i Federaciji BiH i njenim kantonima. Umjesto sučeljavanja oko programskih aktivnosti na rješavanju ogromnih socijalnih i ekonomskih problema, bitka za pozicije započeta je odmah nakon izbora i traje i u ovom trenutku.
Helsinški komitet, ali i većina međunarodnih institucija, ocjenjuje da BiH još nije pravna država, da je daleko od onoga što podrazumijeva demokratski uređeno društvo koje poštuje ljudska prava i slobode. Ustav BiH i dalje ostaje izvor diskriminirajućih odredbi, koje nisu usaglašene s odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a diskriminacija građana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i dalje ozbiljno narušava kredibilitet BiH.
U 2012. zabilježeni su alarmantni ekonomski pokazatelji. Reforme Strategije za smanjenje siromaštva, koja je usvojena prije deset godina, nisu implementirane, te se siromaštvo u proteklih deset godina gotovo udvostručilo. Oko 600.000 ljudi u BiH trenutno je ispod granice siromaštva. Svaki peti stanovnik živi od tri konvertibilne marke dnevno. Vlasti nemaju nikakvu novu ekonomsku strategiju.
Krajem oktobra 2012. broj nezaposlenih je narastao do 545.881. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u septembru 2012. broj zaposlenih u pravnim osobama u BiH iznosio je 688.318, ali se do kraja godine smanjio, s obzirom na stalni trend pada broja zaposlenih. Realna plaća također je u padu za 0,2 posto, a iznosi 816 KM, dok su cijene hrane i usluga u porastu, što uzrokuje pad životnog standarda. U posebno teškim prilikama su penzioneri kojih u BiH ima oko 500.000.
U BiH i dalje postoje četiri odvojena i samostalna pravna sistema koja različito tumače i primjenjuju slične ili čak iste pravne odredbe, što je izvor sukoba zakona i nadležnosti. Pravosuđe se finansira iz 14 različitih, međusobno neujednačenih budžeta, što onemogućava ravnomjernu raspodjelu i trošenje sredstava. To za posljedicu ima neefikasnu i nedjelotvornu pravosudnu vlast i vladavinu prava.
Ostaje aktuelna ocjena Helsinškog komiteta, ali i drugih relevantnih faktora, da su "administrativne strukture u BiH glomazne". Broj zaposlenih u javnoj upravi u godini ekonomske krize (2012.) povećan je za 972 nova službenika, dok broj zaposlenih u realnom sektoru i dalje opada. U protekloj godini za finansiranje javnog sektora izdvojeno je oko 50 posto bruto budžetskih sredstava, što je najveći procent u okruženju.
Komitet je vršio monitoring primjene Zakona o zabrani diskriminacije u BiH i došao do zaključka da se taj zakon uopće ne primjenjuje, najveći broj lokalnih institucija u oblasti uprave ne zna da postoji ili ga ne primjenjuje, dok o njemu nisu upoznati ni građani.
Također, Komitet zaključuje da je neophodno da nevladine organizacije preuzmu dio aktivnosti na jačanju vlastitih kapaciteta da bi se osposobile za borbu protiv oblika diskriminacije s kojima se građani najčešće susreću, a zatim i na raznim vidovima edukacije građana, posebno ranjivih grupa.
Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i Vijeće za štampu BiH, od januara 2011. do decembra 2012., razmotrili su 37 žalbi za govor mržnje u štampanim, online i elektronskim medijima u BiH. U BiH do danas nije donesena nijedna pravosnažna presuda po osnovu govora mržnje kojem građani svjedoče svakodnevno, posebno u periodu predizborne kampanje.
Nužna je efikasnija saradnja policije i tužilaštva, ali bez jedinstvene baze podataka i kvalifikovanih stručnjaka teško je očekivati iskorjenjenje govora mržnje u skorije vrijeme, stoji u izvještaju Komiteta.
Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), od 30.000 nestalih osoba tokom proteklog rata u BiH riješena je sudbina više od 70 posto nestalih. Komitet ističe da još najmanje osam hiljada obitelji širom BiH, čiji su članovi nestali u ratu, traži da im vlasti pomognu u ostvarivanju njihovog zakonskog prava – da saznaju sudbinu i mjesto na kojem se nalaze njihovi najbliži.
Medijske slobode u BiH, kao i prilike u kojima novinari danas rade, daleko su od standarda demokratskih društava. Ekonomski potpuno ovisni mediji, a takvih je većina, objektivno su nemoćni da se odupiru žestokom političkom pritisku kakvom su bili izloženi u 2012. godini. Nije zabilježen nikakav pomak u sprječavanju različitih oblika pritiska na novinara, a zabilježen je i povećan broj kršenja radnih prava novinara u medijima.
Na osnovu analize stanja ljudskih prava za 2012. godinu, Helsinški komitet za ljudska prava u BiH uputit će nadležnim vlastima preporuke, na koje će, kako Komitet smatra, obratiti nedovoljno pažnje kao i prethodnih godina.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
