Svjedok branio optuženog
0

Hatchett: Karadžić je bio odlučan da zaustavi rat i sačuva živote civila

FENA
Radovan Karadžić (Foto: Arhiv/AFP)
Radovan Karadžić (Foto: Arhiv/AFP)
Svjedočeći u odbranu Radovana Karadžića, američki profesor Ronald Hatchett izjavio je da je tokom boravka na Palama u jesen 1994. godine bio “zapanjen” odlučnošću i naporima tadašnjeg predsjednika Republike Srpske (RS) da okonča rat u BiH i sačuva živote civila.

Hatchett, bivši oficir vojske SAD-a i civilni predstavnik Pentagona u evropskim sigurnosnim organizacijama, s Karadžićem se sreo na Palama sredinom septembra 1994. kao član delegacije društva za istraživanje Balkana “Lord Byron”.

U izjavi koju je Karadžić uveo u dokaze u pisanom obliku, Hatchett je opisao kako je Karadžić odlučno odbio sugestiju generala da se rat može okončati samo “velikom srpskom vojnom ofanzivom” na Sarajevo.

"Neću pokrenuti veliki vojni napad na grad pun ljudi koji bi ubio hiljade na obje strane kad znam da nam ne bi bilo dozvoljeno da ga zadržimo u okviru mirovnog rješenja", naglasio je Karadžić, po svjedočenju Hatchetta.

Karadžić je optužen za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Svjedok Hatchett je izjavio da Karadžića nikada nije čuo da kaže da će RS biti čisto srpska niti da u njoj neće biti mjesta za Bošnjake i Hrvate.

Kada ga je, snimajući, upitao kakav je njegov stav o etničkom čišćenju, Karadžić mu je odgovorio da “to nikada nije bila politika RS-a” i da će poslije rata svim izbjeglicama biti omogućeno da se vrate u svoje domove.

Kako je Hatchett posvjedočio, Karadžić mu je na kraju posjete Palama predao svoj mirovni prijedlog, zatraživši da ga prenese američkoj administraciji.

Po tom prijedlogu, BiH bi bila “jedinstvena država s dvije autonomne republike”, srpskom i bošnjačko-hrvatskom.

Teritorija bi bila podijeljena u razmjeri 49 posto Srbima, a 51 Bošnjacima i Hrvatima.

Budući da je “vjerovao da Karadžić iskreno želi okončanje rata”, Hatchett je, po sopstvenim riječima, uspio da mirovni prijedlog lidera RS-a dostavi tadašnjem predsjedniku SAD-a Billu Clintonu.

Zatim je čuo da je Clintona plan “uzbudio”, ali da ga je kasnije odbacio State Department.

Hatchett je naglasio da su mirovna konferencija u Daytonu u jesen 1995. i sporazum koji je na njoj postignut bili veoma slični prijedlogu koji je Karadžić dao godinu dana ranije.

Teritorijalna podjela BiH na entitete bila je, po svjedoku, ista.

Na početku unakrsnog ispitivanja, tužilac Alan Tieger nastojao je osporiti kredibilitet i objektivnost svjedoka citirajući izjave osnivača Fondacije “Lord Byron” Srđe Trifkovića i sir Alfreda Shermanna.

Shermann je na sajtu društva pisao da je Zapad “srbofobičan” i da je “podvrgao Srbe pogromu”.

Nezavisnu BiH, on je, kako je tužilac citirao, nazvao “islamistanom u srcu Evrope”.

Tužilac Tieger je naveo i Trifkovićevu ocjenu da je međunarodni sud u Haagu “političko oruđe gospodara koji ga plaćaju” i da su njegove presude neizvjesne kao u Staljinovoj Rusiji.

Hatchett je odgovorio da nije “nužno” dijelio takve stavove svojih kolega i da nije vjerovao u antisrpsku zavjeru, ali da je želio da doprinese uspostavljanju objektivnije slike o događajima na Balkanu, osjećajući potrebu da načini ravnotežu pristrasnosti zapadnih medija protiv Srba.

Unakrsno ispitivanje Hatchetta, zastupnik Optužbe nastavit će sutra.

Prije ovog svjedoka o zbivanjima u Sarajevu početkom rata i evakuaciji JNA iz kasarni u gradu svjedočio je Miloslav Gagović, koji je za izbijanje rata okrivio bošnjačke paravojne formacije i teritorijalnu odbranu, koje su napadale JNA i blokirale njene kasarne, prenosi BIRN - Justice Report.