Kao razlog za takvo stanje Hašimbegović u izjavi za Fenu navodi neuređenost te oblasti i nepostojanje standarda i operativnih postupaka koji su potrebni za rješavanje problema vezanih za brucelozu. Hašimbegović navodi da inspektori vrše nadzor i kontroliraju provođenje odluka koje je neko donio i nije njihovo da fizički izuzimaju i utovaraju zaražene životinje.
"Zbog nerazumijevanja i nerada resornih ministarstava prije mjesec dana sam podnio ostavku. Federalno i kantonalna resorna ministarstva nisu ništa ozbiljnije uradila, a svi doneseni programi su vrlo loši", kazao je Hašimbegović.
On ističe da predstavnici vlasti donesu mnogo zaključaka iz kojih bi trebalo da proisteknu odluke i zaduže pojedinci ili firme za transport, izuzimanje oduzetih životinja te njihovo neškodljivo uništavanje.
Ističe da je potrebno donijeti program suzbijanja nelegalnog kretanja stada i u njemu tačno definirati ko će i kad vršiti kontrolu prometa životinja, na kojim mjestima će i u kojem periodu biti postavljene policijske rampe da bi se odredili putevi kretanja ovčara. Smatra da je potrebno izraditi i program smještaja životinja uhvaćenih u nelegalnom kretanju.
Hašimbegović upozorava i na činjenicu da je zbog nedovoljne edukacije o zaštiti zdravlja veliki broj ljudi obolio od bruceloze. Smatra da su ti ljudi u izuzetno teškoj situaciji i da oni ustvari postaju najveće žrtve. Tako je vlasniku, kako je kazao, djelomično plaćeno samo ispitivanje zaraženih životinja. Ispitivanje zdravlja ostatka stada mora platiti vlasnik. "Od čega će on to platiti kad mu, u slučaju kad se u njegovom dvorištu ustanovi zaraza brucelozom, veterinarski inspektor zabrani kretanje životinja, promet janjadi i proizvoda. Zaražene životinje se izuzmu iz stada i odvajaju u poseban prostor, a vlasnik ih mora hraniti dok neko ne dođe po njih. To može trajati i mjesec dana", kaže Hašimbegović.
On ističe da je, kao federalni veterinarski inspektor, od nove godine izdao rješenja za neškodljivo uklanjanje više od 3.000 životinja zaraženih brocelozom, a izvršeno je oko 2.700 tih rješenja. Međutim, u nekim kantonima se čeka i po mjesec dana da bi se to rješenje i izvršilo, odnosno životinje neškodljivo uklonile. "U nekim kantonima to se uradi odmah, a u nekim se čeka i po mjesec dana. Uvijek ima pojedinaca koji ne daju da se to uradi u blizini njihove kuće, imanja ili šume", kazao je on. Dodaje da su prošle godine izdata rješenja za neškodljivo uklanjanje 6.300 zaraženih životinja i one su gotovo sve uklonjene.
