Hasanović za Der Standard: Koja god koalicija bude formirana, naslijedit će slabu i rascjepkanu državu

Prema pisanju Der Standarda, glavnu riječ u Federaciji BiH vode SDA, koja je ostvarila snažan rast, i HDZ BiH, dok se kao mogući koalicioni partner spominje Stranka za BiH, koja je također ostvarila dobar rezultat. Dogovor predviđa da mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara ovaj put pripadne Bošnjaku, a da Ministarstvo vanjskih poslova naredne četiri godine vodi Hrvat.

Na državnom nivou SNSD, koji je pobijedio u Republici Srpskoj i bez kojeg formiranje vlasti nije moguće, traži vraćanje nadležnosti s državnog nivoa na entitete, među ostalim u oblasti odbrane, poreza i obavještajnih službi. HDZ BiH svoje učešće u vlasti uvjetuje izmjenama Izbornog zakona u korist svojih kandidata za Predsjedništvo. Lideri HDZ-a BiH i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik, dugogodišnji saveznici, u ponedjeljak su se sastali.

Hasanović smatra da će biti potrebni kompromisi iako se zahtjevi stranaka teško mogu uskladiti, prije svega kada je riječ o izbornoj reformi i državnoj imovini, ali i o euroatlantskom putu, teritorijalnom integritetu i suverenitetu države, autoritetu državnih institucija i Ustavnom sudu. Po njegovim riječima, svaka koalicija naslijedit će iste strukturne probleme: slabu i rascjepkanu državu, ovisnost o međunarodnim akterima, perifernu ekonomiju, demografski pad i tržište rada koje sve više oblikuju iseljavanje i uvoz radne snage.

HDZ BiH ima snažnu pregovaračku poziciju zbog načina na koji je podijeljena vlast. Hasanović objašnjava da se politička moć u BiH ne raspodjeljuje prema snazi stranke na nivou cijele zemlje, nego prema logici pariteta između tri konstitutivna naroda i sposobnosti da se zauzmu strateški važne pozicije. Pobjedom kandidatkinje HDZ-a BiH Darijane Filipović za hrvatskog člana Predsjedništva, ta stranka više ne može tako lako odbijati saradnju pozivajući se na to da Hrvati nisu legitimno predstavljeni.

Hasanović ističe i da je takozvana građanska alternativa ograničena isključivo na bošnjačko biračko tijelo. Ako hrvatsko predstavljanje ostane koncentrisano oko HDZ-a BiH, a srpsko oko stranaka koje brane poziciju Republike Srpske, pluralizam na bošnjačkoj strani mogao bi se, kako kaže, predstaviti kao rascjepkanost i strateški nedostatak.

Blokade u ovakvom sistemu, prema njegovim riječima, nisu iracionalne jer odbijanje saradnje povećava pregovaračku moć i cijenu koju akter traži.

"Veta i institucionalni zaštitni mehanizmi postepeno gube funkciju zaštite od dominacije i postaju svojevrsna politička valuta", kazao je Hasanović.

Ustavne izmjene koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Christian Schmidt uvele su rokove i mehanizme za deblokadu, ali, kako Hasanović navodi, ne mijenjaju političku logiku zbog koje se opstrukcija uopće isplati. Međunarodna intervencija u BiH decenijama je, smatra on, uspješno rješavala neposredne institucionalne krize, ali bez promjene poticaja koji te krize stvaraju.