Hamenei prelomio: Iran neće dopustiti da obogaćeni uranij napusti njegovu teritoriju
Naredba ajatolaha Mojtabe Hamneija mogla bi dodatno frustrirati američkog predsjednika Donalda Trumpa i zakomplikovati pregovore o okončanju američko-izraelskog rata protiv Irana.
Izraelski zvaničnici rekli su Reutersu da je Trump uvjerio Izrael kako će iranske zalihe visoko obogaćenog uranija, potrebnog za proizvodnju atomske bombe, biti izmještene iz Irana te da svaki mirovni sporazum mora sadržavati odredbu o tome.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da rat neće smatrati završenim dok obogaćeni uranij ne bude uklonjen iz Irana, dok Teheran ne prekine podršku posredničkim milicijama i dok njegove balističke raketne sposobnosti ne budu eliminisane.
"Direktiva vrhovnog vođe i konsenzus unutar establišmenta jeste da zalihe obogaćenog uranija ne smiju napustiti zemlju", rekao je jedan od dva iranska izvora koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.
Prema navodima izvora, najviši iranski zvaničnici smatraju da bi slanje materijala u inostranstvo ostavilo zemlju ranjivijom na buduće napade Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Hamenei ima posljednju riječ o najvažnijim državnim pitanjima.
Bijela kuća i iransko ministarstvo vanjskih poslova nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Krhko primirje trenutno je na snazi u ratu koji je počeo američko-izraelskim napadima na Iran 28. februara. Nakon čega je Iran gađao zaljevske države koje ugošćavaju američke vojne baze, dok su izbili sukobi između Izraela i iranskog saveznika Hezbolaha u Libanu.
Međutim, nije ostvaren značajniji napredak u mirovnim naporima, dok američka blokada iranskih luka i kontrola Teherana nad Hormuškim moreuzom, ključnom globalnom rutom za snabdijevanje naftom, dodatno komplikuju pregovore koje posreduje Pakistan.
Dva visoka iranska izvora navela su da u Iranu postoji duboko nepovjerenje i uvjerenje da je pauza u neprijateljstvima zapravo taktička obmana Washingtona s ciljem stvaranja osjećaja sigurnosti prije mogućeg nastavka zračnih udara.
Glavni iranski pregovarač za mir, Mohammad Baqer Qalibaf, izjavio je u srijedu da "otvoreni i skriveni potezi neprijatelja" pokazuju da Amerikanci pripremaju nove napade.
Trump je u srijedu rekao da su SAD spremne pokrenuti nove napade na Teheran ukoliko Iran ne pristane na mirovni sporazum, ali je nagovijestio da bi Washington mogao sačekati nekoliko dana kako bi "dobio prave odgovore".
Dvije strane počele su smanjivati određene razlike, naveli su izvori, ali duboka neslaganja ostaju kada je riječ o iranskom nuklearnom programu, uključujući sudbinu zaliha obogaćenog uranija i zahtjev Teherana da mu se prizna pravo na obogaćivanje uranija.
Iranski zvaničnici više puta su isticali da je prioritet Teherana trajno okončanje rata i dobijanje vjerodostojnih garancija da SAD i Izrael neće pokretati nove napade.
Tek nakon takvih uvjeravanja, navode, Iran bi bio spreman za detaljne pregovore o svom nuklearnom programu. Teheran već dugo negira da nastoji razviti nuklearnu bombu.
Vjeruje se da Izrael posjeduje nuklearni arsenal, ali ta država nikada nije ni potvrdila ni negirala da ima nuklearno oružje, održavajući decenijama takozvanu politiku dvosmislenosti po tom pitanju.
Prije rata Iran je signalizirao spremnost da pošalje polovinu svojih zaliha uranija obogaćenog do 60 posto, što je znatno viši nivo od onog potrebnog za civilne svrhe.
Međutim, izvori navode da se taj stav promijenio nakon ponovljenih Trumpovih prijetnji napadom na Iran.
Izraelski zvaničnici rekli su Reutersu da još nije jasno hoće li Trump odlučiti pokrenuti napad i da li bi Izraelu dao zeleno svjetlo za nastavak operacija. Teheran je zaprijetio razornim odgovorom ukoliko bude napadnut.
Ipak, jedan izvor naveo je da postoje "izvodive formule" za rješavanje problema.
"Postoje rješenja poput razrjeđivanja zaliha pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju", rekao je jedan od iranskih izvora.
Međunarodna agencija za atomsku energiju procjenjuje da je Iran imao 440,9 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto kada su Izrael i SAD napali iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Nije poznato koliko je tog materijala preživjelo napade.
Direktor IAEA-e Rafael Grossi izjavio je u martu da je ono što je ostalo od tih zaliha "uglavnom" pohranjeno u kompleksu tunela u nuklearnom postrojenju u Isfahanu te da agencija vjeruje kako se tamo nalazi nešto više od 200 kilograma. IAEA također vjeruje da se dio nalazi u velikom nuklearnom kompleksu u Natanzu, gdje Iran ima dva postrojenja za obogaćivanje uranija.
Iran tvrdi da mu je dio visoko obogaćenog uranija potreban za medicinske svrhe i za istraživački reaktor u Teheranu koji koristi relativno male količine uranija obogaćenog na oko 20 posto.