"Već je postignut značajan napredak. Situacija u Srbiji i Hrvatskoj se dramatično razlikuje od one od prije dvije decenije. Ove zemlje sada čvrsto koračaju ka članstvu u Evropskoj uniji. Hrvatska je već članica NATO saveza i očekuje zaključenje pregovora o pristupu sa EU. Srbija radi na dobivanju statusa kandidata za EU. Ali, dok njeni susjedi gledaju u budućnost, situacija u Bosni i Hercegovini daje nam razloga za sve veću zabrinutost.
Već pet godina Bosna i Hercegovina ide unazad. U proteklim mjesecima se taj trend pogoršao i došlo je vrijeme za odlučan odgovor međunarodne zajednice, prije svega Evropske unije. Institucije u zemlji su blokirane. U entitetu Republika Srpska, žestoka nacionalistička retorika i aktivnosti kojim se osporava daytonski okvir rizikuju da BiH odvuku u prošlost – baš u trenutku kada njeni susjedi počinju napredovati ka evropskoj budućnosti.
Stvarne žrtve ove paralize nisu političari u BiH, nego su to njeni građani – upravo oni ljudi koji su izabrali te iste političke lidere da rade u njihovu korist. Umjesto da žive u slobodnom, pravičnom i prosperitetnom društvu, mnogi još žive u sjenci podjela i straha suočeni sa siromaštvom, nezaposlenošću i besperspektivnošću.
To ne mora biti tako. Bosna i Hercegovina ima sve što joj treba za svijetlu i perspektivnu budućnost. To je jedna lijepa evropska zemlja u kojoj žive talentovani i snalažljivi ljudi. Ona ima bogato naslijeđe i obilje prirodnih resursa. Uvijek je bila i biće most između Istoka i Zapada. Muslimani Bosne i Hercegovine su tradicionalno umjereni i opovrgavaju ideju da islamu nije mjesto u Evropi. Želimo da BiH napreduje kao članica Evropske unije i NATO saveza i da sukobi i patnje devedesetih godina zauvijek ostanu u prošlosti i da se nikada ne ponove. Znamo da građani ove jedinstvene zemlje također ovo žele, od Prijedora do Travnika, od Foče do Livna, od Mostara do Brčkog.
Pa šta bi se trebalo uraditi da bi ovo postala realnost?
Prvo, međunarodna zajednica mora ostati fokusirana na BiH i na cijeli zapadni Balkan. Naravno da ima mnogo drugih izazova – od Afganistana do Libije, od arapskog proljeća do bliskoistočnog mirovnog procesa. Ali, svi mi jako dobro znamo da će se ono što se dogodi u jednoj balkanskoj zemlji neizbježno odraziti na cijeli region. To posebno vrijedi za Bosnu i Hercegovinu. Događaji u ovoj zemlji uticaće na događaje kod susjeda i obratno.
Drugo, ne smije biti nikakve sumnje u odlučnost međunarodne zajednice da podrži ono što je dogovoreno u Daytonu, čime je okončan rat. Naša poruka je kristalno jasna: opredijeljeni smo za Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu s dva energična entiteta i tri konstitutivna naroda. Nećemo tolerisati nikakva osporavanja jedinstva i suvereniteta zemlje. Naša podrška Uredu visokog predstavnika u provedbi Daytonskog sporazuma je čvrsta i nepokolebljiva. Smatraćemo lično odgovornim političare koji nastoje potkopati ovaj okvir, kao i ljude oko njih.
Treće, očekujemo od političkih lidera Bosne i Hercegovine da rade jedni s drugima i sa kolegama u regionu i da prestanu sa otrcanim argumentima iz posljednje dvije decenije koji nisu bili ni od kakve koristi narodima u BiH. Vrijeme je da se nastavi graditi na uspjesima iz posljednjih 16 godina – ponovnoj uspostavi slobode kretanja, popravci bosanskohercegovačke infrastrukture, reformi odbrane – i da se BiH pripremi da ide naprijed zajedno sa svojim susjedima, ka članstvu u EU.
To znači da na Daytonski mirovni sporazum treba gledati kao na temelj na kojem se dalje gradi, a ne na kariku koju treba slomiti. BiH treba efikasnija i efektnija vlast na svim nivoima – državna vlast koja može ispuniti uslove evroatlantskih integracija; entitetska vlast i niži nivo vlasti koji su ekonomski održivi i mogu pružiti osnovne usluge. Iznad svega, trebaju joj politički lideri koji su spremni donositi hrabre odluke u vezi s ovim ciljevima, a ne fokusirati se na svoje uske lične ili etničke interese.
Onima koji kažu da je to nemoguće, mi uzvraćamo da ostatak regije svaki dan pokazuje kakav je napredak moguć. Vrijeme je da lideri Bosne i Hercegovine također nešto urade i za svoje građane.
U martu su zemlje članice Evropske unije usaglasile osnaženu strategiju za Bosnu i Hercegovinu, uključujući pojačano prisustvo u Sarajevu sa snažnim mandatom i resursima. Ova bi strategija trebala omogućiti EU da igra vodeću ulogu u podršci pozitivnim promjenama i zaštiti od prijetnji stabilnosti. Visoka predstavnica EU, Catherine Ashton, imenovala je Petera Sorensena, diplomatu višeg ranga sa 15 godina iskustva na Balkanu, da bude na čelu ove misije EU. UK i SAD dat će snažnu podršku ambasadoru Sorensenu korištenjem svih raspoloživih poluga da bi se ostvario napredak i radiće kao bliski partneri sa Vijećem za implementaciju mira i Uredom visokog predstavnika.
Pošto je Mladić, konačno, izašao pred lice pravde, dužnost je svijeta da se još jednom opredijeli da bude uz građane Bosne i Hercegovine. Vizija stabilne, prosperitetne i suverene BiH koja je članica EU i NATO nije neostvariv san, to je naš konkretan cilj. To je ono što žele građani BiH i što mi također želimo. Kao što je rekao predsjednik Obama u Londonu 25. maja: 'Uvijek smo vjerovali da će budućnost naše djece i unuka biti bolja ako djeca i unuci drugih ljudi žive u prosperitetu i slobodi – od plaža Normandije do Balkana i Bengazija. To je naš interes i naš ideal'. Držimo se tog principa u Bosni i Hercegovini", poručili su Hague i Clinton.
